S obzirom da je u BiH primjetan dolazak izbjeglica iz Sirije i Afganistana, i drugih ratom zahvaćenih područja, koji noćima spavaju pod otvorenim nebom na području Sarajeva i drugih bh. gradova, Crvenković kaže da UNHCR "prati situaciju".

On navodi, da prema službenim statistikama nadležnih tijela BiH, prvenstveno Ministarstva sigurnosti BiH, broj zahtjeva za azilom registriranih u BiH u 2017. u odnosu na 2016. godinu je gotovo pet puta veći (376 u 2017. naspram 79 tokom 2016. godine), a samo u januaru 2018. godine zabilježena su 63 zahtjeva za azilom u BiH.

Smatra da je ovako značajan porast broja dolazaka izbjeglica i migranata u BiH u posljednje vrijeme posljedica sve restriktivnije politike na granicama uzduž bivše tzv. “balkanske rute“, naročito na granici između Srbije i Mađarske te Srbije i Hrvatske), koja prisiljava ljude koji još uvijek dolaze i prolaze ovom regijom da traže nove puteve kako bi pronašli zaštitu i sigurnost, a neki su u potrazi za boljim egzistencijalnim mogućnostima. Nažalost, sve više ljudi je primorano da traži pomoć kriminalnih skupina poput krijumčara kako bi došli do svoje konačne destinacije, a to su u velikoj većini slučajeva zemlje Europske unije. Bosna i Hercegovina uglavnom ne predstavlja krajnju destinaciju za te ljude. U ovom kontekstu posebno je važno naglasiti distinkciju između izbjeglica, koji bježe iz svojih domova usljed opravdanog straha od smrti, progona i eklatantnih kršenja ljudskih prava, te migranata, koji putuju u potrazi za boljom egzistencijom, uglavnom iz ekonomskih razloga – istakao je Crvenković.    

Na pitanje da li je UNHCR već oformio tim za praćenje kretanja izbjeglica i koliko ih je do sada ušlo u BiH, on je rekao da u BiH UNHCR pomaže izbjeglicama kroz suradnju s nadležnim tijelima, sa Sektorom za azil, Službom za poslove sa strancima unutar Ministarstva sigurnosti BiH, te Graničnom policijom BiH – u jačanju njihovih kapaciteta kako bi što efikasnije odgovorili na izazove koje predstavlja pojačani priliv izbjeglica i migranata u BiH posljednjih mjeseci.

 - To se prvenstveno odnosi na sve aspekte dostojanstvenog smještaja i zbrinjavanja izbjeglica i migranata, u skladu s međunarodnim standardima, uz posebnu brigu za najranjivije skupine kao što su djeca bez pratnje – istakao je Crvenković.

Isto tako, dodao je, kako bi što bolje informirali tražitelje azila u BiH o njihovim pravima ali i obavezama u zemlji, UNHCR, te Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo pravde BiH, NVO za pružanje besplatne pravne pomoći „Vaša prava BiH" i Bosanskohercegovačka inicijativa žena, zajedno su osmislili odgovarajuću informativnu brošuru, koja je prevedena na 10 jezika, među kojima su arapski, paštunski i urdski.

Primjerci brošure proslijeđeni su međunarodnim graničnim prijelazima, uključujući i Međunarodni aerodrom Sarajevo.  

S obzirom da se radi o izbjegličkim porodicama u kojima ima i djece od 16 godina, te da ima i povrijeđenih jer su pješke došli do BiH, na pitanje da li je UNHCR već oformio timove za pružanje utočišta i ukazivanje prve pomoći izbjeglicama, Crvenković je kazao da je osiguranje adekvatnog smještaja za tražitelje azila u BiH prvenstveno u nadležnosti odgovornih organa vlasti BiH.

Ali UNHCR u BiH isto tako surađuje s udrugama civilnog društva kako bi se izbjeglicama osigurala neposredna humanitarna, kao i svaka druga pomoć.

U tom pogledu, UNHCR, putem svog nadležnog partnera udruge „Vaša prava BiH", pruža besplatnu pravnu pomoć, a posredstvom Fondacije “Bosanskohercegovačka inicijativa žena BHWI” psihosocijalnu pomoć toj skupini ljudi. Tražitelji azila u BiH također mogu zatražiti besplatnu pravnu pomoć kod nadležne službe Ministarstva pravde BiH – kazao je za Fenu Neven Crvenković, regionalni glasnogovornik UNHCR-a za jugoistočnu Europu.


(Fena/Admir Oručević)