Pojasnila je da CIK već dva mjeseca intenzivno radi na reviziji podzakonskih akata i razmatra zakonske obaveze koje moraju ispuniti, poput one da CIK nakon svakog popisa stanovništva proporcionalno određuje broj delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH koji se biraju iz kantonalnih skupština.

- Radni materijal na kojem se optužbe grade nije bio predmet diskusije ni na kolegiju a kamoli na sjednici CIK-a. Da bi formirali zvaničan prijedlog odluke za sjednicu CIK-a pred članovima se uvijek nađe više radnih materijala iz službi CIK-a i oni služe isključivo za razmišljanje i diskusije - rekla je Hadžiabdić.

Povodom navoda da je sporni materijal pripremala upravo ona sa predsjedavajućom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjanom Krišto, Hadžiabdić je odgovorila da se prije 20 dana sastala s Krišto ali nisu razgovarale o određivanju broja delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH već o mogućnostima za nastavak rada interresorne radne grupe, kako bi CIK znao da li da počinje s revizijom podzakonskih akata ili da očekuje izmjene Izbornog zakona.

Naglasila je da o optužbama za nezakonit i protivustavan rad CIK-a mogu odlučivati samo sudovi, a da su u 98 posto slučajeva odluke CIK-a bile potvrđene kao valjane i zakonite.

- Pozivam stranke koje učestvuju u Parlamentarnoj skupštini BiH da se usaglase oko nedostajućih odredbi u Izbornom zakonu BiH i omoguće pravila po kojim bi CIK proveo izbore u 2018. - poručila je Hadžiabdić i dodala da nema problema za provođenje izbora u oktobru, ali da vlast neće moći biti formirana ako se ne zna koji broj delegata se bira iz kantonalnih skupština i po kojim pravilima. 

Po njenim riječima, iako u zakonu postoji mogućnost da CIK nakon svakog popisa stanovništva odredi broj delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, oni to ne trebaju raditi ako Parlamentarna skupština BiH sama to uradi, ali u suprotnom CIK to može uraditi - u zavisnosti od odnosa glasova na sjednici, a prijedlog odluke zavisi od dogovora na kolegiju.

(FENA/Amila Alijagić)