29.3.2018. 17:05
0
Bosanskohercegovački političari moraju raditi svoj posao!
Autori teksta: Ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack i ambasador Lars Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH

Ostalo je svega nekoliko sedmica do objavljivanja opštih izbora, a bh. političari imaju sve manje vremena. Postoji dogovor da su reforme neophodne. Ono što nedostaje je politička volja da se postigne kompromis. Kao građani jedne demokratske zemlje, ljudi u BiH imaju pravo da očekuju da se izbori održe, a njihovi rezultati provedu.

Veoma smo zabrinuti činjenicom da bh. lideri zanemaruju svoju odgovornost i ne shvataju ozbiljno rizik izbijanja političke krize. To je neprihvatljivo. Ukoliko se rezultati opštih izbora ne budu mogli provesti, biće jako teško formirati institucije vlasti. To će imati negativne posljedice po svakog građanina. Zašto? Zato što baš te institucije usvajaju budžete, a iz tih budžeta se izdvaja novac za troškove komunalija, poput vodosnabdijevanja, grijanja, škola, zdravstvene zaštite i penzija. Bez funkcionalne vlasti, doći će do društvenih i ekonomskih komplikacija.

Potreba za kompromisom

Bh. lideri snose odgovornost i imaju kapacitet da postignu kompromis. Uvjereni smo da će jednog dana BiH zauzeti mjesto koje joj pripada u EU i NATO savezu. Stoga se na izazove mora odgovoriti internim, a ne nametnutim rješenjima. Političari se biraju da bi garantovali građanima sigurno i stabilno okruženje – za ispunjenje ove obaveze biće neophodan kompromis svih. Spremni smo nastaviti pružati podršku sastancima između stranaka i pravnu pomoć naših stručnjaka. Rješenje je moguće. Ključ je politička volja koju mora pokazati svaki lider u BiH.

Šta bi građani mogli razumno očekivati i tražiti od svojih političkih lidera? U funkcionalnoj demokratiji, građani imaju pravo birati svoje lidere i imaju pravo na funkcionalnu vlast koja će se formirati nakon izbora. Politički lideri moraju postići dogovor o minimumu neophodnih promjena kako bi se oktobarski izbori održali i njihovi rezultati proveli – kako bi se riješilo pitanje izbora Doma naroda u Federaciji BiH uzimajući u obzir odluku Ustavnog suda BIH u slučaju Ljubić i postojeći pravni okvir. 

Šta je odlučeno u slučaju Ljubić?

Ustavni sud BiH je u decembru 2016. donio odluku da određeni dijelovi teksta Izbornog zakona BiH nisu u skladu sa Ustavom BiH jer dovode do prekomjerne ili nedovoljne zastupljenosti određenih etničkih grupa iz određenih područja. Ustavni sud je zakonodavcima dao šest mjeseci da usvoje neophodne promjene kako bi se riješio ovaj problem. U julu 2017., nakon što Parlament nije reagovao, Ustavni sud je intervenisao i izbrisao dva dijela Izbornog zakona. Ovaj potez Ustavnog suda, iako opravdan nedjelovanjem Parlamenta, ostavio je vakuum u odredbama Izbornog zakona koje govore o raspodjeli mandata u Domu naroda Federacije BiH.  

Na političkim strankama je odgovornost da pronađu trajno rješenje u skladu sa presudom u slučaju Ljubić koja zahtijeva proporcionalniju zastupljenost čime bi se omogućilo formiranje Doma naroda Federacije. To zahtijeva amandmane kojima će se uspostaviti ravnoteža između proporcionalne zastupljenosti, imajući u vidu ulogu Doma naroda Federacije BiH u zaštiti prava svih konstitutivnih naroda i široke geografske zastupljenosti, jer Dom naroda Federacije BiH, kao i Zastupnički dom Federacije BiH, ima potpune zakonodavne ovlasti. Stranke su razgovarale o nekoliko mogućih opcija, ali su do sada odbijale kompromis.

Šta još treba uraditi?

Postoje i druge stvari koje sada treba promijeniti da bi se osiguralo da institucije funkcionišu na demokratski način. Naprimjer, Klub Srba u Domu naroda Federacije BiH koji treba da ima 17 delegata, trenutno ima samo 13 delegata. Klubovi Bošnjaka i Hrvata imaju po 17 delegata, a Klub Ostalih takođe ima propisani broj od 7 delegata. Sve su stranke pokazale spremnost da izvrše promjene kojima će se osigurati da tri konstitutivna naroda, uključujući Srbe, budu u potpunosti zastupljena u Domu naroda FBiH – što je dobar primjer koji pokazuje da stranke, kada žele, mogu postići kompromis.

Stranke takođe treba da nađu rješenje za izborni ćorsokak u kojem se nalazi Mostar gdje izbori nisu održani od 2008. To je potpuno neprihvatljivo u zemlji koja ide evropskim putem. Na kraju, političke stranke treba da iskoriste priliku da promijene i poboljšaju vjerodostojnost i transparentnost izbornog procesa na osnovu preporuka Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE koje su urađene nakon opštih izbora 2010. i 2014. godine.

Evropski sud za ljudska prava donio je nekoliko odluka koje su bosanskohercegovački lideri do sada ignorisali. Jedna se odnosi na izbore tri člana Predsjedništva BiH, ali stranke ne mogu da se slože oko tumačenja ove odluke, a vremena je jako malo. Rješenje koje se odnosi na Predsjedništvo, a koje ne bi bilo u skladu sa relevantnim presudama Evropskog suda za ljudska prava, predstavljalo bi korak unazad na putu BiH ka EU i NATO savezu. Evropski sud za ljudska prava takođe zahtijeva promjene u Domu naroda BiH, a potrebno je promijeniti i neke druge stvari čime bi se poboljšao politički sistem u ovoj zemlji da bi više bio u službi građana. Ali, stranke se prvo moraju fokusirati na prioritete koji uključuju Dom naroda FBiH i Mostar, a sačekati period nakon izbora za rješavanje ostalih pitanja, uključujući Predsjedništvo, u skladu sa relevantnim presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda.

Zašto je to bitno?

Izborna reforma je bitna jer direktno utiče na to ko će zastupati građane i ko će voditi zemlju. Sada nije vrijeme da se stranke ukopavaju na svojim pozicijama kojima se podriva napredak Bosne i Hercegovine. Sada je vrijeme za lidere da pokažu svoje liderstvo kroz kompromis. Ako se ova pitanja ne riješe, to će imati ozbiljne negativne posljedice i potkopaće nastojanja Bosne i Hercegovine da napreduje. Uspješni demokratski sistemi izgrađeni su na odgovornim institucijama i uvažavanju volje građana. Nespremnost političkih lidera da se izdignu iznad uskih interesa šalje poruku da bosanskohecegovački izabrani predstavnici vjeruju u demokratske norme samo onda kada je to politički prikladno. Na kraju krajeva, građani BiH su ti koji daju političarima ovlasti da ih zastupaju, te mogu – i trebalo bi – da traže odgovornost od svojih izabranih zvaničnika.

Izborna reforma jeste komplikovana. Ali, vrijedi kompromisa - da bi se izbjegla politička ili ekonomska kriza, da bi se osigurao pravičniji sistem zastupanja, da bi BiH djelovala više u skladu sa evropskim standardima i da bi se zaštitili građani BiH. Prionimo na posao.


(Patria/Admir Oručević)

0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Redakcija
T:
F:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.