Čović je posebno zahvalio premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću i gradonačelniku Grada Zagreba Milanu Bandiću ističući da su preko svojih ureda u Briselu pomogli da se riješe administrativni problemi za otvaranje zajedničkog ureda iz BiH u sjedištu Europske unije.

"Osigurali smo prostor, a definiramo sad način kako ćemo to uraditi i mislim da ćemo vrlo brzo otvoriti ured u Briselu koji će nam omogućiti, prije svega, da možemo predstaviti svoju europsku politiku, komunicirati s tamošnjom administracijom te omogućiti vezivanje za sve one institucije koje omogućavaju da se priključimo velikim projektima", kazao je Čović. 

Takva najave Čovića izazvale su oštre reakcije kod drugih političkih partija u Federaciji. Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić ocijenio je da je takva politika Čovića nastavak, kako je rekao, slabljenja institucija Bosne i Hercegovine.

Predsjednik DF-a Željko Komšić također je kritikovao predsjednika HDZ-a BiH, ističući da se otvaranjem predstavništva „hrvatskih kantona“ na velika vrata pokušava pripremiti teren za prihvatanje hrvatskih i bošnjačkih entiteta unutar Federacije BiH.

S druge strane, politička komentatorica Ivana Marić ne vidi ništa sporno da hrvatski kantoni iz FBiH dobiju predstavništvo u Briselu, ukoliko će, kako kaže,  to predstavništvo poslužiti za privlačenje stranih investitora u zemlji, ali ne i za promociju političkih ciljeva.

„Predstavništva pokrajina, kantona, entiteta u Briselu su uobičajena pojava“, kaže Marić.

„Sve njemačke pokrajine imaju svoje predstavništvo u Briselu preko kojeg skupljaju informacije i promoviraju područja iz kojih dolaze, prvenstveno u ekonomskom smislu. Jedino se kod nas oko toga pravi bauk. Kanton Sarajevo ima svoje predstavništvo u Briselu, Republika Srpska također, stoga ne vidim zašto bi bio problem što će i kantoni sa većinskim hrvatskih stanovništvom otvoriti svoje predstavništvo u Briselu“, ističe Marić. No, dodaje, da to zaista ne bi bio problem, takvo predstavništvo mora raditi isključivo na promociji prirodnih i ekonomskih prednosti što bi privuklo investitore i stvorilo korist za cijelu državu. Ako se iz HDZ-a nadaju da će preko tih predstavništva raditi političku promociju trećeg entiteta, ističe dalje, „grdno se varaju jer ih u Briselu niko neće tretirati na taj način.“

Govoreći o posljednjem potezu Čovića i njegovim stvarim namjerama sa predstavništvom hrvatskih kantona u Briselu Marić smatra da predsjednik HDZ-a BiH i ta stranka vjerovatno računaju da građani nemaju potpune informacije o ulozi predstavništava u Briselu, pa vjeruju da će informaciju o otvaranju predstavništva „hrvatskih kantona“ u Briselu građani shvatiti kao još jedan korak ka potencijalnoj samostalnosti. Upravo iz tog razloga, smatra Marić, posljednji potez Čovića za jedne je obećanje, a za druge prijetnja, iako, ističe ona, u suštini ne može biti ni jedno ni drugo.

„Ne postoji ustavna osnova za bilo kakvo osamostaljenje. Sve što bi se u ustavnoj strukturi BiH mijenjalo zahtjeva suglasnost predstavnika i ostala dva naroda“, podsjeća Marić.

„Žao mi je što HDZ nakon toliko godina u vlasti nema rezultate kojima bi vodili izbornu kampanju već se moraju ponovo stvarati atmosferu ugroženosti opstanka Hrvata u BiH“, dodaje.

Za ovu političku komentatoricu je zanimljivo da su, kako kaže, predstavnici druga dva naroda otišli korak dalje od HDZ-a BiH. Ocjenjuje da pored podizanja nacionalnih tenzija, SDA i SNSD kampanju vode i slatkorječivim obećanjima koje iz tih stranaka teško mogu ispuniti, ali ih je, kako kaže, barem lijepo čuti.

„Tako nam SDA i SNSD, stranke koje su već nekoliko godina na vlasti sada, pred kraj mandata obećavaju milione zaposlenih, povećanja penzija i plate od kojima se građanima zamanta. Nije mi jasno kako ih nije bar malo sramota što nakon toliko godina na vlasti nisu ništa učinili za građane, nisu ostvarili obećanja iz prethodne izborne kampanje, nisu sagradili infrastrukturu, uveli su povećanje akciza što je dovelo do poskupljena roba i usluga, a pogrešnom poreskom politikom do smanjenja plata. I sada bez imalo stida obećavaju još više zaposlenih, još veće penzije i još veće plate. Možda narod ima kratko pamćenje, ali zato dobro vide koliko novca u novčaniku imaju sada, a koliko su imali prije četiri godine“, kaže Marić.

Zaključuje da je šteta što domaći političari vrijeme, znanje i inovativnost ulažu u podizanje nacionalnih tenzija, posebno pred izbore, umjesto da kapacitete iskoriste da urade nešto pozitivno i korisno za građane Bosne i Hercegovine.

(NAP/Amila Alijagić)