17.8.2018. 21:34
1
Fadil Novalić: Neko će odgovarati zbog rušenja finansijske stabilnosti FBiH
Federalni premijer Fadila Novalić u intervjuu za agenciju Patria govori o raspodjeli novca od akciza, stanju u FBiH nakon četiri godine mandata, prodaji domaćih kompanija, ali i izgradnji puteva i investicijama.

Govori se o krizi u Turskoj, koja je posljednjih godina bila jedan od važnijih investitora i trgovinski partner BiH. Očekujete li neke posebne posljedice po našu ekonomiju BiH?

Bilo kakav ekonomski poremećaj nije dobar. Svjedoci smo da je predsjednik Donald Trump donio odluku o zabrani uvoza kineskog čelika, pa smo mislili da to za nas ništa ne znači. Onda je kroz odgovor Evropske unije na tu situaciju došlo do zabrane izvoza našeg čelika na tržište EU. Svjetska trgovina je povezana, a bilateralni odnosi apsolutno.  
Dvije su moguće posljedice zbog pada turske lire; jedna je da će dijelom opasti snažni ekonomski rast Turske, koji je generisan međunarodnim sredstvima i investicijama potaknut od strane države /gradnja tunela, aerodroma itd./, a druga je da će turski proizvodi postati konkurentniji na stranom tržištu. Recimo, izvoz prema BiH bi mogao postati jeftiniji i mogao bi povećati pritisak na naše tržište.

Koje bi korake trebala preduzeti BiH da ovaj monetarni udar na Tursku prođe bez većih posljedica po bh. ekonomiju?

Teško da se možemo zaštititi od nekog pojačanog pritiska turske robe u BiH. Ali, mislim da smo mi u svakom slučaju u nekoj vrsti ravnoteže konzumiranja turske robe. To što imamo navike da trošimo - imat ćemo i dalje. Dakle, ne možemo mi sada odjednom početi trošiti za 15 posto više, recimo, Ulkerovih proizvoda.

Šta će biti sa raspodjelom novca od akciza? Kako je moguće da ministrica finansija Vlade FBiH dogovara raspodjelu novca bez vašeg znanja i bez konsultacija sa vama?

Prvi put se to pitanje otvara u drušvu, iako ono nije novo. Ono postoji od 2006. godine, kada je uveden PDV, pa od 2009. godine kada smo uveli akcize za ceste, pa i sada kada smo uveli druge akcize. A sada imamo opet jedan novi način raspodjele tog novca koji je došao, mislim, iz nekog političkog dogovora SNSD-a i HDZ-a.

Odluka o raspodjeli tih sredstava na Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje usvojena je 10. jula, dakle, ne samo raspodjela prvih akciza od 10 feninga, već i ovih drugih od 15 feninga litri. Radi se o 400 miliona KM na godišnjem nivou, koji se prikupe na takav način. Dva puta prije tog 10. jula, znači prije te 30. sjednice Upravnog odbora, ta tema je bila na dnevnom redu i predstavnici Federacije BiH su glasali protiv. Onda su se stvari promijenile i ministrica finansija iz Federacije je glasala 'za', što je bilo dovoljno da Odluka bude usvojena, jer bila su četiri glasa 'za' i dva protiv.

Struktura Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje ja takva da su članovi po službenoj dužnosti tri ministra finansija: dva entitetska i jedan državni, te tri eksperta: jedan ekspert iz RS-a, jedan sa državnog nivoa i jedan iz Federacije. Odluka o raspodjeli novca na štetu Federacije za koji je glasala i federalna ministrica finansija odgovara Republici Srpskoj, jer dio novca iz Federacije transferira u RS. Mi smo onda kao Federacija, koja je dala Upravi za indirektno oporezivanja ovlasti da ubire za nas poreze, postavili pitanja je li ta odluka u skladu sa zakonom. U ime toga, mi smo na Vladi FBiH pokrenuli i pitanje kako je donesena takva odluka. Uprava za indirektno oporezivanje je morala donijeti metodologiju na osnovu koje raspodjeljuje novac, pa su moralo reći da se ta metodologija bazira na krajnjoj potrošnji, ili na cijeni gradnje autocesta i neku drugu metodologiju. U svakom slučaju Federacija bi puno bolje prošla, jer bi joj se vratilo ono što je prikupljeno u Federaciji. Ovako je Federacija oštećena.

U prvom kvartalu ove godine preko 70 posto potrošnje je zabilježeno u Federaciji, a 26 u RS-u. Postavlja se pitanje: šta će biti za deset godina? Mi svake godine povećamo potrošnju u odnosu na RS. Prošle godine je ta potrošnja povećana za dva posto. Dakle, možda će potrošnja u RS za deset godina biti svega 15 ili 20 posto, a dobivat će nekih 40 posto iz ukupne raspodjele novca. Prema nekim izračunima, trenutnom raspodjelom novca FBiH je oštećena za 32 miliona KM. Pogledajte koliko je to novaca u narednih, naprimjer, 20 godina. Ja se pitam, koji je to trenutak kada će ministar finansija iz RS dići ruku i glasati da se suspendira ovakav način preraspodjele novca, a bez njegove saglasnosti nije moguće suspendirati tu odluku. Zbog toga smo se odlučili pokrenuti sudski postupak da dokažemo da se novac iz Federacije prelijeva u RS. I to uopće neće biti teško dokazati.

Konačno, ako postoji konstitutivnost naroda, onda ta konstitutivnost mora biti i na novcu, a ne samo u nekim segmentima. To znači da jedan od ministara ili na federalnom ili na državnom nivou ubuduće mora biti Bošnjak, da bi kao takav ušao u sastav Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, i da bi mogao ravnopravno odlučivati tamo gdje se ubire novac u državi. Vidim da sada postoji mogućnost isključivo političkih odluka kod takvih stvari.

Postoji li u tom slučaju krivična odgovornost ministrice Jelke Milićević?

Svakako da postoji, kao i odgovornost Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, jer je Upravni odbor donio odluku koju zakon ne poznaje. Federacija je oštećena. I ministrica Milićević i ja i svi ostali u Vlasti smo se zakleli u Parlamentu da ćemo štititi interese Federacije, pa i njene ekonomske interese. Ko Federaciji napravi materijalnu štetu, morat će odgovarati.

Šta je problem sa HDZ-om. Zbog čega nema zajedničkog jezika u Vladi?

HDZ BiH drži novčanik cijele Bosne i Hercegovine. Radili smo i analizu ključnih mjesta u javnim preduzećima Federacije, u agencijama i Vladinim institucijama. Dakle, to su upravni odbori, nadzorni odbori, izvršni direktori i direktori. Oko 44 posto to su HDZ-ovi kadrovi. Sa tom činjenicom se ne može se govoriti o bilo kakvoj ugroženosti o kojoj oni stalno govore.

Prilikom stupanja na dužnost premijera ste situaciju označili kao tešku ali daleko od bezizlazne. Kako bi danas označili stanje u Federaciji? Koliko ste zadovoljni ili niste nakon četiri godina mandata?

Naravno, svaka će vam Vlada reći da je uradila puno. Ali, zaista, mi smo prvi put u historiji Vlade uveli praćenje podataka. Dakle, pratimo šta se dešava sa našim ekonomskim prostorom. Mogu reći da je ovo najveći ekonomski rast u Federaciji, i najveći broj uposlenih u jednom mandatu. Mi smo za tri milijarde maraka povećali BDP. Sa oko 17,9 na 21 milijardu KM. To je po glavni stanovnika sa 8.000 na 9.500 KM. Ukupan porast broja uposlenih u mandatu je 48.370.

Govorite o zaposlenim prema podacima Poreske uprave?

Sada je i statistika ista. Jer, statistika ranije nije uzimala u obzir firme do pet radnika. Ali, mi imamo 58.000 ljudi u takvim firmama. To su ljudi koji rade. Dakle, taj broj radnika, veća disciplina  u Poreznoj upravi, disciplina naših finansijskih zakona, činjenica da smo restrukturirali veliki broj firmi, poreze plaćaju Željeznice FBiH, plaća GRAS, cijeli tuzlanski bazen ne samo da radi, nego radi i plaća poreze, plaćaju rudnici, prvi put plaća i Klinički centar Mostar, i sve to je dovelo da smo sa 3,7 milijardi direktne poreze podigli na pet milijardi. To je omogućilo da ljekari dobiju veće plaće, budžeti kantona i Federacije su ušli u likvidnu zonu. Penzioni fond je stabiliziran, iako je bio u minusu 229 miliona KM, i sada se praktično zadužujemo još 40 miliona KM, iako je broj penzionera narastao za 25.000.

Kada govorite o novim radnim mjestima, jesu li to ljudi koji su radili i ranije na sivom tržištu, pa su sada uvedeni u sistem, ili su to posve nova radna mjesta u FBiH?

Nešto je iz sive zone ušlo u sistem, neke firme su povećale produktivnost, ali ove tri milijarde KM koje stvaramo nanovo su morala zaraditi nova radna mjesta.

Zbog čega Federacija nije gradila autoputeve? Govori se da je uplaćeno dosta sredstava za gradnju novih autoputeva, ali nije izgrađen ni metar?

Od 2006. godine počinju su raditi projekti za autoput i eksproprijacija zemljišta. Uporedo je tražen izvor finansiranja i nađen je 2009. godine. Te godine ostavljeno je 480 miliona eura ugovorenih sredstava, projekti za autoput, na računima JP Autoceste FBiH je bilo oko 74 miliona KM. Onda je došla nova vlada, dakle imali su sve pripremljeno, i zaista su sve jako dobro iskoristiti i izgradili dio autoputa. Dolazi 2015. godina, na računima imao 173 miliona KM minusa, i imamo ugovorenih svega 70 miliona KM sredstava i nema projekata. Dakle, svi projekti su konzumirani a novi nisu izrađeni. Ova Vlada je trebala da ide ponovo na obezbjeđivanje izvora finansiranja, eksproprijaciju zemljišta i izradu novih projekata. Izvor smo obezbjeđivali tri godine, liječili minuse koje smo naslijediti i tako dalje. Sada, na kraju mandata imamo 1,2 milijardi eura sredstava za autoput, na većini zemljišta je urađena eksproprijacija, osim na Buni gdje imamo probleme. Praktično. Sve je spremno da uhvati jedan ogroman zamah i da se autoput završi.

Prošle godine ste govorili o 42 kompanije u vlasništvu Federacije, koje bi dobrim dijelom morale biti prodate? Je li bilo prodaje tih kompanija? 

Od 42 kompanije dio njih je svrstan u strateške kompanije za Federaciju, a dio njih će biti privatiziran. Strateške kompanije, dakle, one što nikada neće biti privatizirane su Pošta, Autoceste, Željeznice, Elektroprivreda. Dakle, te četiri oblasti su briga i nadzor države. I država sada mora poboljšavati nadzor tih kompanija.

Govorilo se o prodaji BH Telecoma, pa ipak to nije urađeno. Je li bilo takvih namjera Vaše Vlade? Šta će biti sa BH Telecomom?    

Što se tiče Vlade, nikada nije bilo govora o privatizaciji BH Telecoma. To je za Vladu Federacije marginalno pitanje. Ali je Telecom to nametnuo kao glavno pitanje. Uzmite da sada od BH Telecoma dobijemo 38 miliona KM godišnje, a mi smo svojom politikom prihode povećali za više od milijardu. I sada možete misliti koliko mi pažnje plijeni tih 38 miliona KM od BH Telecoma. To je beznačajno za Vladu. BH Telecom je pominjao samo MMF kroz 'dju dilidžens', (dubinska analiza) i pominjala ga je Reformska agenda, ali BH Telecom nije predmet našeg interesa. Predmet interesa Vlade je Elektroprivreda, jer 780.000 domaćinstava koristi struju. Ona je važna zbog socijalne dimenzije koju daje društvu. 

Šta to znači? Da li će u EP ući neki partner?

U tu djelatnost su već ušle neke kompanije, više od 20 firmi imate koje plasiraju struju u BiH, od HEP-a do španskih firmi. Nas Elektroprivreda zanima zbog snabdijevanja stanovništva. Hoće li firme uzimati našu struju ili od firme iz Španije, to je stvar tržišta. Elektroprivreda snabdijeva 780 hiljada domaćinstava. Imamo najjeftiniju struju u Evropi.  S te strane nam treba zdrava Elektroprivreda. To znači smanjenje uposlenih u samoj administraciji i sl. I već su smanjili taj broj za 500 ljudi našim pritiskom. Osim toga, rudnici su nam bolesni, i mi idemo u njihovo restrukturiranje, iako je i do sada dosta učinjeno na tom planu. Konačno, struja je jedna od naših glavnih roba, samo EP BiH izvozi oko 200 miliona KM vrijednosti struje.   

Šta je sa Fondom Razvojne banke Federacije?  

Od 32 miliona KM koliko je ostalo u Fondu dio ćemo iskoristiti za rješavanje problemama u firma, poput Krivaje iz Zavidovića, zatim u namjensku industriju, koja nevjerovatno raste. Od novca iz Fonda ćemo rješavati uvezivanje radnog staža radnicima i tako dalje.

Zašto nije došlo do smanjenja poreza privredi. Neki ekonomski analitičari ocjenjuju da je to nepopularna metoda za svaku vladu, jer bi to značilo manje novca od poreza u budžetu neko vrijeme, iako bi se to dugoročno ispatilo.

Možete smanjiti namete tako što ćete povećati obuhvat. Nama je jasno šta treba uraditi. Sljedeći zakon o doprinosima i zakon o dohotku će dovesti do povećanja za 50.000 radnih mjesta. Dakle, izvest ćete ljude iz sive zone i uvesti u sistem. Kada povećate zaposlenost, onda ćete moći smanjiti i namete, jer ćete i dalje imati stabilno finasiranje zdravstva, penzija i tako dalje.

Može li se od Federacije očekivati poreska i svaka druga tolerancija prema novim investitorima?

Novi zakon o porezu na dohodak kaže da je dividenda oporeziva sa 20 posto. Do sada smo bili jedina država u svijetu koja to nije oporezivala. A porez na dobit će se moći reciklirati, odnosno moći ćete biti oslobođeni preza na dobit za onoliko koliko ste investirali. Dakle, cilj je da se novac ne izvlači iz kompanija, već da se ulaže u dalji razvoj privrede. Ako ga izvlačite, platit ćete porez od 20 posto, ako ga reinvestirate, ne trebate ništa platiti. Nama se događa da su profiti kompanija u zadnje tri godne narasili sa 1,9 milijardi na tri milijarde KM. A narasla nam je za toliko i štednja. To znači da korporativni novac ne ide u investicije već u štednju, a to nije dobro. Novi zakon treba da omogući da je privrednicima bolje i isplativije da investiraju.


(Patria/Admir Oručević)

1
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Redakcija
T:
F:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.