Grbavac je zet Bože Ljubića, zastupnika u Saboru Hrvatske i predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS). Uhapšen je u januaru 2018. godine na graničnom prijelazu prilikom ulaska u BiH. 

On je u pritvoru proveo tri mjeseca, a nakon što je Sud BiH prihvatio jemstvo i Grbavac pušten iz pritvora, on je pobjegao u Zagreb gdje živi od 1993. godine. Sud BiH prihvatio je od Grbavca jemstvo, koje se sastoji u upisu hipoteke na nekretnine u korist države, a određene su mu mjere zabrane putovanja i napuštanja boravišta i sastajanja s određenim osobama kojih se Grbavac nije pridržavao. 

Uz Grbavca je optužen i Željko Šimunović da su kao pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) od polovine maja 1992. do početka maja 1993. pomagali i počinili progon srpskog stanovništva na području općine Konjic i to ubistvima, mučenjem, nanošenjem velikih patnji fizičke i psihičke prirode.

Kako je ranije saopšteno iz Državnog tužilaštva, Grbavac i Šimunović su naoružani automatskim oružjem iz kolone izdvojili trojicu zarobljenih civila srpske nacionalnosti u mjestu Bradina.

“Zarobljene civile su odveli u pravcu pravoslavne crkve u Bradini, te je Grbavac u dvorištu jedne kuće pucajući iz vatrenog oružja lično ubio trojicu muškaraca srpske nacionalnosti”, saopćeno je iz Tužilaštva BiH 5. aprila.

Šimunoviću Tužilaštvo BiH na teret stavlja i da je sudjelovao u mučenju i premlaćivanju jednog zatočenika srpske nacionalnosti.

Rješenjem Suda BiH, od 02.07.2018. godine, spojen je krivični postupak koji se vodi protiv optuženih Zdenka Grbavca i Željka Šimunovića sa krivičnim postupkom protiv optuženih: Esada Ramića, Šefika Nikšića, Adnana Alikadića, Mitka Pirkića, Redže Balića, Hameda Lukomiraka, Safaudina Ćosića, Muhameda Cakića, Ismeta Hebibovića, Almira Padalovića, Enesa Jahića, Senadina Ćibe i Agana Ramića.

(NAP/Alen Avdić)