Wood je kazao da je jugoistočna Evropa, uključujući Bosnu i Hercegovinu, dugogodišnja ruta za krijumčarenje i zloupotrebu narkotika.

- Trgovina nezakonitim narkoticima donosi milijarde eura profita kriminalnim grupama, što predstavlja i jedan od vodećih izvora zarade i finansiranje terosrističkih organizacija – istakao je Wood.

Ocijenio je poražavajućom činjenicu da u Bosni i Hercegovini ne postoji sistem ranog prepoznavanja zloupotrebe narkotika.

- Regija, uključujući i BiH sve više ima problema s narkoticima, kao i s manjkom kvalificiranih stručnjaka koji stoje na raspolaganju u borbi protiv ovisnosti - istakao je Wood.

Naglasio je da je neophodno poboljšati međunarodnu saradnju svih sigurnosnih i policijskih agencija te pooštriti kaznenu politiku.

Predsjednik Udruženja "Proslavi oporavak" Borislav Goić upozorio je da je u posljednjih godinu i pol enormno porasla upotreba amfetamina "speed" i da je povećan broj anonimnih poziva za pomoć.

- Zvaničnih podataka o ukupnom broju korisnika narkotika u našoj zemlji nema. Vrlo su važni osmišljeni sistemi unutar države koji se bave sistemski i strateški problematikom smanjenja ponude i potražnje na ovom području te nadgledaju i sprovode strategiju i akcione planove. Uredi za droge koji postoje u Hrvatskoj već duže godina i odnedavno u Srbiji pokazuju da je koordinacija na ovom polju moguća. Nažalost, u Bosni i Hercegovini nema političke volje za njegovo pokretanje - ističe Goić.

Ukazuje kako je bh. društvo, u moru političkih floskula, poprilično zaboravilo na problematiku bolesti ovisnosti, ali i zdravstvene i socijalne posljedice koje dolaze s tim.

-  U Bosni i Hercegovini danas postoje mnoge javne ustanove i nevladine organizacije koje se bave ovom problematikom. 'Proslavi oporavak', nakon više od godinu dana uspostavljene besplatne linije, pružila je pet puta više servisa ljudima koji imaju problem s ovisnošću - kazao je Goić.

Kaže da 'iz poziva i zabrinutosti roditelja za svoju djecu koja su ovisna u stadiju da još nemaju fatalne posljedice za zdravlje vidimo da nam se otvara jedna nova ciljna skupina kojoj se treba posvetiti, a to su mladi do 21 godine, pa sada i razvijamo programe multidimenzionalne porodične terapije za njih i njihove najbliže'.

-  Dobra vijest je da se u BiH smanjuje broj novih ovisnika o heroinu, no loša je kako je izrazito povećan broj ovisnika o amfetaminima. Ovisnost o amfetaminima je izrazito opasna i rasprostranjena kod mladih ljudi, zbog svoje cijene i dostupnosti na tržištu. Jako često ovisnici o amfetaminima 'miješaju' i alkohol, marihuanu i analgetike (tramadole) i benzodijazepine (bosaurini, apaurini), što može imati dalekosežne posljedice po mentalno zdravlje ovisnika, dovesti do ozbiljnijih psihičkih poremećaja i umanjiti šansu za oporavkom od ovisnosti – naglasio je Goić.

Ukazuje kako je u nekoliko država prošle godine provedeno istraživanje s ciljem da se vidi koliko je javnost upoznata s temom ovisnosti te o stavovima ljudi o drogama, njihovom konzumiranju, predrasudama prema ovisnicima (bivšim i aktuelnim) te informiranošću o mogućnostima za oporavak.

- Na osnovu tog istraživanja vidimo da je malo ljudi uglavnom ili u potpunosti složno da samo nemoralne osobe mogu postati zavisne od droga. Duboko je ukorijenjeno u nama kao ljudima ta stigma koja šalje poruku: 'Oni su sami sebi to napravili i neka sami sebi sad pomognu.' Isto istraživanje kaže da tri do četiri od deset ispitanih stanovnika poznaju osobe koje konzumiraju droge i očigledno je da je problem prisutan i zbog toga ne možemo ostati indiferentni po ovom pitanju - zaključio je Goić.

Dodaje kako je problem veoma kompleksan te da društvo ima veliku ulogu u njegovom rješavanju.



(FENA / Lejla Trle)