Njegovo gostovanje Univerzitet je upriličio povodom obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, 25. novembra kada je 1943. godine održano povijesno zasjedanje ZAVNOBiH-a.

Posebna vrijednost odluka oba tijela, ZAVNOBiH-a i ZAVNOH-a, jeste u principu ravnopravnosti naroda, kojim nisu zaboravljene ni manjine, pa su po Josipovićevom mišljenju, ljudi koji su donosili te odluke kreirali budućnost uvažavajući temeljne ljudske vrijednosti.

Uspostavljen je također temelj funkcioniranja vlasti, kao što su određene i granice. Korijen suvremene državnosti i Bosne i Hercegovine i Hrvatske uspostavljen je, ističe Josipović, upravo na ovim zasjedanjima.

On je stava da se u njegovoj zemlji ne cijeni dovoljno taj aspekt ZAVNOH-a, dok se u Bosni i Hercegovini odnosom prema ZAVNOBiH-u i danas pokazuje svijest o "važnim procesima i temeljnim vrijednostima iz tog vremena". 

Josipović je govorio i o, kako je rekao, pokušajima redefiniranja povijesti u njegovoj zemlji, što se odvija na nekoliko razina - "simbolima koji asociraju na Nezavisnu Državu Hrvatsku, snažnim pokretom u dijelu katoličke crkve gdje se redovno održavaju mise posvećene dužnosnicima nekadašnjeg ustaškog režima, pa i ustašofilskim porivima pojedinih izabranih dužnosnika Sabora" koji, po Josipovićevim riječima, hrvatskom vojskom smatraju silu koja je služila okupatoru.

Josipović također tvrdi da "jasnih signala o želji za revidiranjem prošlosti ima i u kulturi i sportu". Te "štetne maštarije", kako ih naziva, potencijalno mogu generirati buduće sukobe, ali ih ne podržava većina, što on smatra sretnom okolnošću.

U međudržavnim odnosima, te pojave, stav je Josipovića, stvaraju probleme, prvenstveno s Bosnom i Hercegovinom, pa i sa Srbijom. Problematične su i za srpsku zajednicu u Hrvatskoj.

- U Srbiji, s druge strane, javlja se revitalizacija četništva, a po mom mišljenju, između četništva i ustaštva nema razlike - rekao je.

Ivo Josipović, koji je dužnost predsjednika Hrvatske obavljao u mandatu 2010-2015. godina, ovo predavanje na Sarajevskom univerzitetu završio je ukazujući na veliki značaj odluka ZAVNOBiH-a, kao i ZAVNOH-a, te ideja antifašizma u izgradnji državne zajednice.

Rektor Sarajevskog univerziteta Rifat Škrijelj, Josipovića je predstavio kao dokazanog prijatelja Bosne i Hercegovine, koji je dao i daje izuzetan doprinos razvoju dobrosusjedskih odnosa BiH i Hrvatske.

I rektor je istaknuo povijesni značaj odluka ZAVNOBiH-a od 25. novembra 1943., godine, kada je Bosna i Hercegovina, voljom njenih naroda, potvrdila državnost u srednjovjekovnim granicama koje su među najstarijima u Evropi.

Nepobitna činjenica da su suživot i tolerancija uvijek bili smisao egzistencije svih naroda koji žive na prostoru BiH, potvrđena je upravo 25. novembra 1943. aktom kojim je izražena odlučnost naroda BiH i ostalih da njihova zemlja, koja 'nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska', bude zajednica ravnopravnih naroda.

Ovaj povijesni akt predstavlja jedan od glavnih stubova državnosti Bosne i Hercegovine te ga stoga treba trajno promovirati uprkos svim nastojanjima destruktivnih retorika koje pokušavaju prikazati da je suživot u ovoj zemlji nemoguć, zaključio je rektor Sarajevskog univerziteta.

(Fena / Haris Ahbabović)