U Sloveniju odlaze najviše varioci i to 23% od ukupnog broja, vozači 22,8%, zidari 6,5%, bravari 4% te ostali radnici u građevinskom sektoru. BiH i Slovenija imaju međudržavni sporazum o zapošljavanju za sva zanimanja. Dok Slovenija uvozi radnu snagu, privrednici i realni sektor ostaju bez prijeko potrebnih radnika. Uzimajući u obzir niske plaće koje nisu dovoljne za život u BiH, sve je više razloga zbog kojih odlaze radnici. 

U Njemačku putem Agencije za rad i zapošljavanje idu samo osobe sa srednjom medicinskom školom koji idu raditi kao njegovatelji. Tako je u 2017. godini posredovano za 851 radnika, dok u 2018. godini samo za prvih deset mjeseci taj broj iznosi 963 radnika. Dok je bh. zdravstvo u deficitu sa medicinskim kadrom, Njemačka dobija radnu snagu iz BiH u najboljim godinama. 

Jedna od medicinskih sestara koja je ove godine otišla u Njemačku M.Đ. kazala je za Patriju da je to bio posljednji korak koji je odgađala.

- Godinama sam bez posla. Radila sam i u butiku, u kozmetičkom marketu, u cvjećari ali nikada nisam primljena niti u jednu zdravstvenu ustanovu gdje sam predavala papire. Nisam više mogla gledati ni svoje roditelje koji jedva sastavljaju kraj s krajem pa je i to bio dodatni motiv da idem u Njemačku. Brzo sam savladala jezik, jer sam ga već učila u školi, sad i njima pomažem i sretna sam. Nedostaje mi Sarajevo, prijatelji, ali i ovdje nas ima i družimo se - kaže ova 23-godišnja Sarajka.  

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH od 2013. do avgusta 2018. skoro 30.000 građana iz Bosne i Hercegovine dobilo je radnu dozvolu u Sloveniji. Pretpostavlja se da je taj broj i veći jer dio radnika, pored  Agencije, u Sloveniju odlazi i „drugim kanalima“, piše Patria.

(NAP/Alen Avdić)