Izdaja Bosne - tako se zove knjiga koju je nedavno objavio nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ugledni sarajevski intelektualac Stjepan Kljuić, čovjek koji je obilježio dobar dio vjerovatno najznačajnijeg, a ujedno i najturbulentnijeg dijela historije BiH. Čovjek koji za sebe kaže - "izdao knjigu, nije državu".

Od svojih hrvatskih korijena, borbe za identitet u periodu postratne komunističke Jugoslavije, preko dogovora Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana iz Karađorđeva, pa do događaja koji su bivšu državu doveli u stanje užasa i uzrokovale raskol u Bosni i Hercegovini u kojem njeni građani i danas životare, onemogućeni da žive živote dostojne Evropljana..., sve su to stvari o kojima je Kljuić u knjizi dao sopstveni pečat.

Neko će taj pečat shvatiti kao svjedočanstvo čovjeka koji za sebe jasno kaže da je, prije svega, bosanski patriota, a neko drugačije, možda i destruktivnije, no, knjiga će zasigurno ostaviti poseban trag među zapisima o paklu koji je BiH prolazila posljednjih decenija i uzrocima njegovog nastajanja.

A mnogi će reći - i sada prolazi, bez naznake sretnog završetka.

"Već sam dugo prisutan u javnom životu i prošao sam svu golgotu svjesnog Hrvata za vrijeme komunizma, uključujući i teror nad jezikom. Smatram da mi je bila obaveza da napišem ovu knjigu i opišem neke stvari, između ostalog i objasnim to kako je Bosna i Hercegovina došla u ovu situaciju", kaže Kljuić u razgovoru za Al Jazeeru.

Izbori pokradeni, svi zadovoljni

Nekadašnji lider Hrvatske demokratske zajednice BiH trenutno nije politički angažovan, no, nije se isključio uz političkog života u državi. Kako, uopšte, osoba koja je prije rata bila jedna od najvećih zagovornika nezavisne BiH, i koja joj je, i pored opšteg nacionalnog etiketiranja, ostajala vjerna, tumači aktuelnu situaciju u BiH?

Ulazak BiH u NATO označio bi propast srpskog projekta

Govoreći o ulasku Bosne i Hercegovine u NATO pakt, Kljuić je stava da je on nužan, no, i da je i više nego teško provodiv zbog srpske politike.

"Srbi su izgubili sve osim Bosne. Ako uspiju da ospore ulazak BiH u NATO, u čemu vidim budućnost države, oni su se proširili. Potpomognuti liberalizacijom granica, trajno će dobiti RS, kad-tad. No, ako bi BiH ušla u NATO, srpski projekat bi konačno propao, no, do toga neće doći tako lako", mišljenje je Kljuića.

Daleko je to od idilične situacije, Kljuićev je stav, jer ne vjeruje da će novi odnosi u vlasti donijeti mnogo dobroga BiH.

"Izbori su očigledno pokradeni. Obilovali su krađama, ali se sve prešutjelo. Nikakvih istraga i nikakvih posljedica, što je jasan znak da su te krađe na kraju odgovarale svima, da su svi bili spremni da se uključe u njih i da su, na kraju, svi zadovoljni. Osim toga, ono što sam primijetio je da se niko nije bavio gospodarskim programom. Jedini čovjek koji je zaslužio pažnju je Mirsad Hadžikadić, no, građanska opcija ga nije prepoznala, jer nije niti izašla na izbore. Ili su jednostavno završili među nevažećim listićima", Kljuićev je komentar o nedavnim izborima u BiH.

Kako tvrdi, teško je očekivati da se nešto bitnije promijeni. Makar ne u pozitivnom smislu.

"Neće se promijeniti ništa. Ovdje su stvari sve jasnije. Srbi su dobili pola Bosne, ali to nije slučaj samo sa ovim izborima, već uopće. No, ovim izborima oni su to nepovratno zabetonirali. Kada sam Aliji Izetbegoviću prijateljski govorio da se mora organizirati povratak u Republiku Srpsku, te da će tako u tom entitetu za 15 godina zavladati potpuno drugačija situacija, nije me poslušao. Niko u ovih 28 godina nije učinio ništa da se neko negdje vrati. Svjetske norme kažu – ko se vrati nakon tri godine, on se vratio, poslije toga, vraćanja nema.

SDA je, primjera radi, 1996. godine u Republici Srpskoj imala 14 zastupnika, a danas ima jednog. Bošnjaka u Višegradu ima samo kada dođu bacati cvijeće s mosta, a o Hrvatima da i ne govorim. Finale u Republici Srpskoj je završeno, tamo je apsolutna srpska vlast u svim segmentima", priča Kljuić.

Upravo iz razloga što je vlast u potpunosti "pod kontrolom jednog naroda", Kljuić tvrdi da u Republici Srpskoj u narednom periodu neće biti nikakvih problema, no, u Federaciji BiH, hoće, i to iz više razloga.

Zašto Mektić nije ojačao granice?

"Imamo problem izbjeglica. Pitam se kako to da se kriza s njima odvija u samo dva kantona u kojima inače ima najviše problema – Sarajevu i Bihaću? Kako to da ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić nije poduzeo ništa da spriječi da Srbija u BiH pušta izbjeglice? Kako nije ojačao granice BiH? On nije ništa uradio, već se samo istakao tako što je u ime BiH glasao protiv članstva Kosova u Interpolu, od čega bi BiH imala najviše koristi, zbog raznih Gashija, Kelmendija i ostalih", mišljenje je Kljuića.

Rata neće biti, ali kako ćemo mi živjeti?

Mnogi građani BiH već se godinama pitaju je li međunarodna zajednica izgubila strpljenje s podjelama i da li se njihov interes za sva događanja svodi samo na izražavanje zabrinutosti bez ikakve konkretne akcije?

„Međunarodnoj zajednici je puna kapa svega. Oni su napravili rješenje i amputirali najveću vojnu silu ovdje. Više je nema. To što Srbija kupuje opremu, oružje, stare avione, nema nikakve veze, jer su oni okruženi NATO paktom. Ovdje rata više neće biti, no, njih, međunarodnu zajednicu, ne interesira kako ćemo mi živjeti ovdje“, kaže Kljuić.

"Uvjeren sam da će se u ovoj situaciji Federacija BiH temeljno podrivati. Recimo, Dom naroda Federacije BiH. Zagovaranjem poštivanja popisa stanovništva iz 1991. godine, probosanski blok nastoji eliminisati Hrvate. Ako ćemo gledati taj popis, onda bi i u Višegradu trebala biti miješana vlast", dodaje.

Ukupni rezultati govore kako su na proteklim izborima, građani BiH ponovo najviše glasova dali nacionalnim strankama, no, u pojedinim kantonima, partije sa prefiksom građanskih postigle su dosta uspjeha, a na primjeru Kantona Sarajevo, čak uspjele i formirati vlast.

No, dok će oni građanski orijentirani u tome vidjeti samo nešto pozitivno, Kljuić, koji se u poznim godinama svoje političke karijere našao i u građanskim vodama, odnosno Sosijaldemokratskoj uniji BiH, nije tog mišljenja. Prefiks građanskog smatra samo zavjesom.

"Naša stranka, recimo, na prvi pogled ima mlad i fin tim. Ali upitao bih ih kako to da ih nema u Republici Srpskoj, da tamo nešto pokrenu, već samo u Federaciji BiH, koja ulazi u nove probleme? Uzmimo za primjer Sarajevo, koje je glavni grad i najznačajniji reprezent BiH. Govori se o nekoj ravnopravnosti, ali je činjenica da se od Hrvata, za vlast uzimaju obično pčelari ili muzičari. U prošlom mandatu, predsjednica Skupštine Kantona Sarajevo bila je pjevačica Ana Babić, no, sada se otišlo korak dalje, pa nema niti nje, ali je zato predsjednik Vlade iz reda ostalih (Edin Forto, op. a.). Tu ne vidim mnogo građanskog", kaže Kljuić.

"Govori se o nekom probosanskom bloku, ali kako taj blok može predstavljati Hrvate u Kantonu Sarajevo, kada imaju tri bošnjačka zastupnika, a prvi Hrvat im je na listi bio na 16. mjestu", pita.

Tema jednakopravnosti Hrvata u BiH je termin koji je posljednjih godina postao svojevrstan trademark u zvaničnoj političkoj komunikaciji u BiH. Pobjeda Željka Komšića u utrci za člana Predsjedništva BiH, bio je povod da ta retorika, kako tvrde njeni zagovornici, dobije i formalni oblik, jer lider Demokratske fronte i nosilac ordena "Zlatni ljiljan", kako tvrde HDZ BiH i njegov čelnik Dragan Čovića, ne može biti predstavnik hrvatskog naroda.

Tragična Tuđmanova politika

"Trebamo se vratiti u prošlost, za vrijeme koalicije SDA/HDZ/DF. Tada je SDA uzela sve bošnjačke, HDZ hrvatske, dok su DF-u ostale samo srpske pozicije. A sada, Komšić je uzeo hrvatske. Kaže da je pobijedio pod istim uvjetima u kojima je pobjeđivao i Čović. No, to je politička laž. Svako ima pravo da se osjeća kako hoće. Možeš reći i da si Mađar, no, neće ti Mađari tako lako dati da budeš njihov zastupnik.

Kada bi građansku BiH zastupali i Šefik Džaferović i Milorad Dodik, onda ne bi bio problem da to radi i Željko Komšić. Ali ako samo Komšić bude zagovornik toga, onda to ide preko leđa hrvatskog naroda, koji je inače oštećen zahvaljujući, prije svega, politici Zagreba, pa onda i politici u BiH", smatra Kljuić.

Komšićeva pobjeda bila je povod da Hrvatski sabor usvoji Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH.

"Zagreb nema snage da se suoči sa tragičnom Tuđmanovom politikom. I ova Deklaracija ne znači ništa niti njima niti nama. Ona je verbalni delikt i pokazuje da Hrvatska nema snage da se suoči sa onim što se danas zove izgubljena Posavina, smanjen broj Hrvata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini... Nemaju snage. Andrej Plenković bi možda htio, ali ne može, jer je i on umrežen", tvrdi Kljuić. Po njemu, Deklaracija neće imati nikakvog utjecaja, niti u regiji, niti u evropskim okvirima, piše Al Jazeera.

"To nije nikakav pritisak na Evropu. No, ono što moram istaći je da je nevjerojatno s koliko je mržnje prema toj Deklaraciji reagirao bošnjački blok. Da je ovdje normalna situacija, onda bismo mi Hrvati njima trebali odgovoriti na nju, a ne da to rade Emir Suljagić ili Nermin Nikšić. No, u BiH situacija nije normalna".

Recept za napredak BiH, prema Kljuićevom izlaganju, nije komplikovan, no, teško je ostvariv.

"Bosna i Hercegovina ne može uspjeti bez multinacionalnosti i sekularnosti. Lično bih volio kada bi BiH krenula putem napretka, ali dok se ljudi predstavljaju drugačije kako bi ušli u vlast i naštetili drugim narodima, napretka ne može biti", piše Al Jazeera.

(Alen Avdić)