Generalna skupština Ujedinjenih naroda tek 2005. godine donijela je rezoluciju kojom je 27. januara proglašen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, a tog dana 1945. godine oslobođen jedan od najzloglasnijih koncentracionih logora za Jevreje Auschwitz.

Podsjetili su na ove činjenice danas i uvodničari na redovnoj nedjeljnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" Jakob Finci i Enis Omerović govoreći o temi "Holokaust - savremene pouke", koji su posebno naglasili problem negiranja zločina počinjenih i u novijoj historiji, upozoravajući na znakove jačanja neonacističkih pokreta.

Zbog toliko vremena koje je bilo potrebno UN-u da uspostavi ovaj dan, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci smatra da ne začuđuje činjenica što danas svijet takvo nešto još uvijek nije napravio za Srebrenicu ili neke druge genocide.

Žalosnim je nazvao činjenicu što se o holokaustu govori samo jedan dan u godini jer Finci smatra da je to događaj koji je zasigurno obilježio 20. stoljeće i ostavio dubok trag na one koji žive danas, a mišljenja je i da će narednih 75 godina govoriti o njemu.

- Korijen svega je antisemitizam koji se događa sve snažnije i u zapadnoj Evropi, ali i u zemljama u kojima ne žive Jevreji - podvukao je Finci, napominjući da se u Sarajevu niko ne osvrće zbog činjenice da je nestala bista Isaka Samokovlije, jednog od najvećih bh. književnika.

U znak zahvalnosti Jevrejskoj zajednici koja je nekadašnju sinagogu poklonila Sarajevu, u kojoj je sada smješten Bosanski kulturni centar, Grad Sarajevo je napravio simboličnu menoru u znak sjećanja na sarajevske Jevreje nestale u holokaustu, ali ona je danas sklonjena zbog potrebe da kafić dobije više prostora.

- Radi se o ogromnoj granitnoj tvorevini koju nije jednostavno ukloniti, no kada su potrebna dva stola više kafiću nije važno ni 10.000 stradalih Jevreja, niti pijetet prema žrtvama - stav je Fincija koji također podsjeća da je BiH jedina zemlja u Evropi koja nije vratila imovinu vjerskim zajednicama uključujući i Jevrejsku.

Za Fincija su to neki sitni znaci na koje se ne obraća pažnja, ali tako je sve počelo i 1933. i 1935. godine te Kristalnom noći 1938. godine, a završilo se sa šest miliona mrtvih te iako je tada rečeno "nikad više", stravični zločini genocida uslijedili su u Kambodži, Ruandi i BiH.

Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici Enis Omerović također je podvukao činjenicu da smo i danas svjedoci oružanih sukoba širom svijeta, a ne nedostaje ni onih koji propagiraju mržnju i retrogradne politike na temelju kojih su spremni činiti zločine.

Oba uvodničara saglasna su da je neophodna edukacija mlađih generacija o mračnom dobu ljudske historije kako bi se na taj način dao određeni doprinos sprečavanju budućih organiziranih masovnih, planskih, najtežih i najgnusnijih međunarodnih zločina.

Moderator na današnjoj sesiji bio je profesor Hazim Bašić koji je posebno naglasio činjenicu da proces suočavanja s počinjenim ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini ide veoma sporo, a proces katarze je gotovo zaustavljen.

Podvukao je da su dvije temeljne pretpostavke za normalan poslijeratni razvoj i stabilizaciju društvenih prilika u BiH - suočavanje s počinjenim zločinima i katarza.

Rezolucija UN-a osuđuje svaki oblik negiranja genocida i daje prijedloge na koji način je potrebno obilježavati 27. januar uz organiziranje naučnih skupova, historijskih časova te izložbe umjetničkih radova, a u sve te aktivnosti potrebno je uključiti mlade.

Kako je zaključeno danas, sjećanjem na holokaust doprinosi se educiranju mlađih naraštaja, podizanju svijesti i borbi protiv svih savremenih oblika revizionizma i negacionizma.

(Fena / Haris Ahbabović)