- Kada nekog izaberete na bilo koju funkciju koja ima mandatni period, očekuje se da će ta osoba obavljati tu dužnost do kraja mandata. Prema tome, to je pretpostavka i kada je u pitanju Gordana Tadić - kaže Tegeltija u intervjuu za “Glas Srpske”.

Izbor glavnog tužioca pretvorio se u trakavicu koja je konačno završena. Šta je najvažniji segment u budućem radu Gordane Tadić?

- Prioriteti novog glavnog tužioca, a shodno iznesenom programu rada koji javnost ima priliku da vidi, u skladu su sa prioritetima koje je utvrdio VSTS. Dakle, uz opšte povećanje efikasnosti rada, pojačan rad na predmetima iz oblasti korupcije i organizovanog kriminala, te iz oblasti ratnih zločina.

Jedan od prioriteta je rješavanje predmeta ratnih zločina i to onih najsloženijih. Na tu činjenicu upozorila su sva trojica kandidata. Očekujete li da će revidirana strategija, koja predviđa da se predmeti ratnih zločina okončaju do 2023. godine, biti realizovana?


- Prije svega, nadam se da će navedena strategija konačno biti usvojena u Vijeću ministara, jer ne postoji nijedan razlog za njeno neusvajanje. Kada su u pitanju rokovi u toj revidiranoj strategiji, mislim da su realno i optimalno postavljeni, tako da vjerujem da je ostvarljiva.

Jedan od problema na koji je upozoreno je i forsiranje kvantiteta u odnosu na kvalitet, što je jedan od razloga da padaju optužnice. Kako to komentarišete?

- VSTS je prepoznao taj problem i u novim kriterijumima za ocjenjivanje sudija i tužilaca znatno promijenio koncept vrednovanja predmeta i rada sudija i tužilaca, dajući prednost kvalitetu u odnosu na kvantitet. Prema novim kriterijumima koji su nedavno usvojeni, kvalitet u ukupnoj ocjeni sada nosi čak 60 odsto ukupne ocjene sudija i tužilaca. A promijenjen je i način mjerenja kvaliteta, koji je do novih kriterijuma bio isključivo statistički.


 
Kako komentarišete činjenicu da se parčaju predmeti i činjenicu da mnogi najsloženiji predmeti ratnih zločina još nisu riješeni?

- Taj problem smo prepoznali još usvajanjem izvještaja sudije DŽoane Korner, kada smo naložili implementaciju preporuka iz tog izvještaja, tako da je taj trend tzv. cjepkanja optužnica u znatnoj mjeri zaustavljen. 

Jedan od problema je i činjenica da mnogi od svjedoka mijenjaju iskaze i tužilaštvo uglavnom ne reaguje na te pojave i ne tretira to kao krivično djelo, odnosno ne podnosi krivične prijave protiv ljudi koji mijenjaju iskaze. Kako to ocjenjujete? 


 
- Davanje lažnog iskaza je krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Prema tome, tužilaštva moraju procesuirati takva krivična djela i to je moj jedini komentar.

Koje su to najveće slabosti u radu pravosuđa na nivou BiH?

- Pravosuđe, kao i drugi veliki sistemi, ima svoje slabosti, međutim, mi smo svjesni naših slabosti i iz dana u dan preduzimamo mjere kako bismo ih sveli na najmanju moguću mjeru, tako da mogu reći da danas imamo mnogo manje slabosti nego, recimo, prije godinu ili dvije, a za godinu ili dvije će ih biti opet manje nego što ih ima danas. Prema tome, unapređivanje pravosudnog sistema je kontinuiran proces.

Slučaj “Dragičević”

Nedavno ste bili u Banjoj Luci i sa nadležnima u Tužilaštvu razgovarali o slučaju “Dragičević”. Šta ste uočili, gdje je problem i hoće li ovaj slučaj biti prebačen na Tužilaštvo BiH?

- Ništa specijalno novo nemam reći što već nisam rekao o tome nakon posjete. VSTS se nije miješao ni u taj slučaj. Otišli smo u obilazak tužilaštava u Banjaluci i razgovarali prije svega o stanju u tim tužilaštvima ukupno, s obzirom na sve što se dešavalo tih dana, proteste i uznemirenost javnosti. Htjeli smo da vidimo da li postoji nešto što VSTS može da uradi u pogledu svojih nadležnosti. Ni na koji način se nismo petljali u predmet. Oni ništa od nas nisu tražili, samo su nas izvijestili kakvo je trenutno stanje. U javnosti se često može čuti da je to poraz pravosuđa. To nije poraz pravosuđa, zašto bi bio poraz? Siguran sam da tužilaštvo daje sve od sebe da se taj slučaj riješi. Ko je upetljan u ubistvo, a ko nije upetljan, na to odgovor moraju dati pravosudne institucije, a to nije VSTS, nego nadležno tužilaštvo. Ukoliko tužilaštvo bude smatralo da ovaj predmet treba da rješava Tužilaštvo BiH, taj predmet se sa dokumentacijom i dokazima dostavlja na preispitivanje Tužilaštvu BiH i ono preispituje da li smatra da treba da ga preuzme. Ukoliko smatra da ne treba, vraća ga nazad. Ukoliko bude nekih pritužbi na rad tužilaca, to će tretirati disciplinski tužilac. Do sada ništa nije došlo, piše Glas Srpske.

(Alen Avdić)