Do sada je 409 osoba boravilo u tretmanu, a trenutno se u Kampus nalazi 15 korisnika na rezidencijalnom tretmanu, šest korisnika u programu podrške nakon tretmana i četiri osobe na savjetovanju - kazao je u razgovoru za Fenu Šahim Kahrimanović, šef Službe za stručno-terapijske poslove i naučno istraživački rad Terapijske zajednice Kampus Sarajevo.

Naglasio je da većina njhovih bivših korisnika i danas kvalitetno i prosocijalno žive bez droge i aktivni su članovi društva.

- Javna ustanova terapijska zajednica Kampus, koju je 2003. godine osnovao Kanton Sarajevo, je prva  ustanova ovakve vrste u Bosni i Hercegovini iza koje, kao osnivač i utemeljitelj, stoji država. Vođeni iskustvom i primjerom ovakvih i sličnih ustanova u svijetu iza kojih stoji država, Kanton Sarajevo je sa Terapijskom zajednicom Kampus, na neki način, sistemski riješio potrebe za tretmanom ovisnosti. Ulaganje u prevenciju i tretmane neuporedivo se isplati, u odnosu na represivne mjere, tako da svaka marka uložena u tretmane mnogostruko se vraća u cilju smanjenja broja ovisnika, posebno smanjenja stope kriminaliteta - kazao je Kahrimanović.

Napomenuo je da je smještajni kapacitet Kampusa 20 kreveta te da je ovo ustanova koja radi 24 sata dnevno sedam dana u sedmici i gdje je uposleno stručno i profesionalno osoblje.

- Stručno osoblje se sastoji od socijalnih radnika, psihologa, sociologa, politologa sigurnosti, sportskih terapeuta, radno-okupacionih terapeuta, zdravstvenog, te drugog osoblja koje boravak u Kampusu čini učinkovitim i sigurnim - kazao je Kahrimanović.

Prema njegovim riječima, osobe koje se prijavljuju na tretman u Kampus su uglavnom mladi koji nisu u stanju samostalno da se bore sa problemom ovisnosti.

- Ovisnost o drogama je kompleksan problem koji se negativno odražava kako na ovisnika, tako i na njegovo socijalno okruženje, najprije porodicu. Korisnici u Kampusu su osobe koje su koristile različite vrste droga. Ipak, potrebno je istaći da je heroinska ovisnost najčešći razlog prijavljivanja na tretman. U Kampusu borave uglavnom ovisanici - pojašnjava on.  

Trenutna starosna dob korisnika u Kampusu se kreće od 18 do 45 godina starosti, kaže Kahrimanović dodajući da su u Kampusu boravili i maloljetni ovisnici, obzirom da se droga konzumira i u srednjim školama. U Kampusu su trenutno i četiri korisnika koji su povratnici u tretman.

- Svaki korisnik u Kampusu je priča za sebe, originalan i jedinstven, pa se i sam tretman prilagođava njegovim potrebama. Nažalost, iako su tretmani ovisnosti kako kod nas, tako i u svijetu raznovrsni i učinkoviti, epizode recidiva i povratak u svijet ovisnosti nisu rijetka pojava. Ponekad je potrebno više puta proći neki od tretmana da bi se primjetio napredak. To nam samo govori o kompleksnosti problema ovisnosti, ali i činjenici da je oporavak od ovisnosti dugotrajan, ponekad cjeloživotni proces - kazao je Kahrimanović.

Govoreći o ženama koje imaju problem s drogom, naglasio je da zvaničnih statistika o broju ovisnika u BiH nema, pa tako i statistika o tome koliko žena ima problem sa drogom.

- Sa sigurnošću možemo reći da taj broj sigurno nije zanemarljiv. Tu postoje mnoge barijere kada je u pitanju odlazak žena u terapijske zajednice i uopšte u tretmane. Da bi se problem ovisnosti o drogama među ženama barem amortizovao, u Kampus se od 2017. godine primaju i žene ovisnice. Do sada je u programu bilo pet korisnica. Program oporavka i aktivnosti ženskog odjela konceptualno je baziran na već postojećem projektu muške kuće naglašavajući multidisciplinaran pristup u radu sa korisnicama usluga Kampusa, uzimajući u obzir specifičnost te populacije - ističe Kahrimanović.

Tretman u Kampusu traje godinu dana i podrazumjeva, pored apstinencije od droga, jasno strukturisano vrijeme i društvenu organizaciju života, što zapravo, jeste glavni cilj tretmana u terapijskoj zajednici. Tretman podrazumjeva faze adaptacije, rehabilitacije i resocijalizacije. Nakon rezidencijalnog tretmana korisnicima se pruža podrška i socijalna reintegracije.

- Život korisnika za vrijeme boravka je jasno definisan i strukturisan od 7 sati ujutro do 23 sata navečer. Korisnici u Kampusu preuzimaju obaveze i odgovornosti, čime se uče kako postati produktivni članovi društva i živjeti bez droge. Kroz terapije u Kampusu korisnik stiče vještine i znanja kako nastaviti živjeti poslije tretmana - kaže Kahrimanović.

Dodaje da je boravak u terapijskoj zajednici samo jedna faza u životu korisnika kako bi se ostvario željeni oporavak. Resocijalizacija i socijalna integracija su najvažnija dva segmenta tretmana u koje korisnik mora biti aktivno uključen, što princip njegove dobrovoljnosti i poštovanje pravila življenja u zajednici, te osjećaj pripadnosti zajednici i potvrđuju.

Korisnici u Kampusu su uključeni u individualne terapije, socioterapiju, radno-okupacione aktivnosti, sport terapiju, i druge oblike psiho-socijalnog tretmana i rehabilitacije ovisnika. U segmentu resocijalizacije, socijalne integracije i podrške korisnicima, akcenat se stavlja na školovanje korisnika, te aktivno traženje posla.  Paralelno sa korisnikom, radi se i sa njegovom porodicom kroz koncept porodične terapije.

U Kampusu se organizuje i program savjetovanja za osobe koje imaju probleme ovisnosti ali i za njihove porodice.

- Savjetovanje se odnosi na osobe koje nisu uključene u tretman, a koje se nalaze u potencijalnim ruzičnim situacijama za razvoj ovisnosti ili su već ovisne, ali ne žele biti uključene u rezidencijalni oblik tretmana. Savjetovanje je namjenjeno i kao proces motivacije i pripreme za ulazak u tretman - kazao je Kahrimanović.

Stručni tim Kampusa dugi niz godina, uz saglasnost Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS, provodi program prevencije ovisnosti u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo. 

Nekoliko godina u Kampusu se provodi i alternativna krivična sankcija, Rad za opšte dobro na slobodi. Trenutno se u tom programu nalazi 21 osuđenik.


(Fena/Admir Oručević)