Komentirajući Fenin upit u vezi s prirodom tog dokumenta i njegovim reperkusijama na evroatlantski put BiH, naveo je kako se radi o dokumentu koji je po formi koncipiran kao Godišnji nacionalni plan (ANP), te da predstavlja njegovu svojevrsnu repliku, ali s drugačijim nazivom.

- Očekuje se da će dokument u toj formi biti adekvatan i biti prihvaćen kako bi se aktivirao Akcijski plan za članstvo (Membership Action Plan - MAP), a samim tim i pokrenule već dogovorene reforme u okviru Oružanih snaga i Ministarstva odbrane BiH - precizirao je Hadžović.

Dodao je kako će, nakon evaluacije Programa reformi BiH od zvaničnika NATO-a, biti razriješene dileme oko aktivacije MAP-a i daljnjih reformskih procesa u Bosni i Hercegovini. 

Direktor CSS-a, nadalje, smatra da se radi o dokumentu koji je izazvao previše fame u javnosti, te da je najvažnije da je BiH dobila novu vlast koja će paralelno raditi na integracijama i u Evropsku uniju i u NATO, a što je, u međuvremenu, pozdravljeno od međunarodnih zvaničnika.  

U kontekstu situacije u kojoj je ta vijest ostala u sjeni dešavanja u Narodnoj skupštini RS i različitih interpretacija u vezi s dokumentom Program reformi, Hadžović pojašnjava kako je loša komunikacija između Ureda člana Predsjedništva Milorada Dodika i NSRS-a dovela do nemilih događaja, te proizvela privid da se nešto krije od javnosti.

Pojašnjava kako se radi o tome da je poslanicima u NSRS-a poslan Program reformi BiH u kojem je sadržan samo opisni, ne i tabelarni dio, a što je onda dovelo do različitih interpretacija i nesporazuma, ali i tumačenja u javnosti u vezi s obimom i sadržajem tog dokumenta.     

Podsjećamo, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine putem Misije BiH pri NATO-u, u skladu s ranijim dogovorom, dostavilo je dokument Program reformi BiH u sjedište NATO-a u Briselu.

Kolektivni šef države, uz posredovanje međunarodne zajednice, 19. novembra usvojio je Program reformi BiH, koji sadrži pet poglavlja i to - Politička i ekonomska pitanja, Odbrambena i sigurnosna pitanja, Pitanje resursa, Sigurnosna  pitanja i Pravna pitanja.

Kako mediji prenose, u dokumentu se, između ostalog, navodi da je Bosna i Hercegovina, kao jedan od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta odredila partnerstvo sa NATO-om, polazeći od potrebe očuvanja trajnog mira, sigurnosti, stabilne demokratije, razvoja države i njenih institucija.

(Fena / Haris Ahbabović)