Budući da se svjedok odbrane koji je trebao svjedočiti u nastavku glavnog pretresa nije odazvao na poziv Suda, te da, prema navodima Papićeve braniteljice, advokatice Zorane Ćarkić, ročištu nije pristupio usljed bolesti, na njen prijedlog optuženi je saslušan na okolnosti inkriminacija za koje se tereti.

U sklopu opsežnog direktnog ispitivanja, optuženi Papić podsjetio je na hronologiju i dinamiku dešavanja obuhvaćenih optužnicom, istovremeno, referirajući se na sve njene tačke, te negirajući optužbe kojima se, između ostalog, tereti za nečovječno postupanje s civilima.  

Odgovarajući na upite advokatice Ćarkić, Papić je naveo kako je mobilisan na Han Pijesku u sklopu 216. lake brdske brigade te da je, najprije, bio angažiran na osiguranju putnih komunikacija, a da je na područje Sarajeva, odnosno Grbavice stigao u maju 1992. u svojstvu zamjenika komandira 3. čete 1. bataljona spomenute brigade, čiji je komandir bio izvjesni Delivoje Radulović.

Detaljno je opisao vlastitu i ulogu jedinice u sklopu koje je angažiran te prostorni razmještaj njenih pripadnika na području Kovačića, u blizini tadašnjeg Vrbanja mosta i Jevrejskog groblja, s fokusom na navode iz optužnog akta, negirajući mogućnost da je mogao izdavati naredbe pripadnicima radnog voda, uz opasku da to nije bilo u njegovoj nadležnosti.

Ispričao je kako je na Grbavici ostao do 20. maja 1993. godine, te da je bio vojno angažiran na ratištima izvan tog sarajevskog naselja, uključujući područja Mrkovića i Mojmila, te akciju 'Jedanaest plavih' na tadašnjem Trgu 'Pere Kosorića', kao i ratišta na Treskavici i Nišićkoj visoravni.

Papić, nadalje, navodi kako je uslijedila otkomanda te da od juna 1993. nije prisutan na Grbavici/Kovačićima, odnosno da nastavlja izvršavati zadatke u sklopu interventne jedinice.        

Naveo je, također, kako je imao korektne odnose s civilnim stanovništvom tokom boravka na području Grbavice, te da je nekima i direktno pomagao, nabavljajući  za njih hranu i lijekove.

Istovremeno, negirao je sudjelovanje u miniranju tzv. 'crvene zgrade', kao i da je spriječavao izlazak civila nesrpske nacionalnosti s Grbavice, ustvrdivši da to nije bilo u njegovoj nadležnosti.

Optuženi Veljko Papić je na kraju direktnog ispitivanja kazao da se ne osjeća krivim ni po jednoj tački optužnice.

Optužnica Papića tereti da je kao komandir jedinice u okviru Vojske Republike Srpske (VRS) od 1992. do 1994. godine u sarajevskim naseljima Kovačići i Grbavica nečovječno postupao i maltretirao civile te primjenjivao mjere zastrašivanja i prisiljavao ih na prinudni rad.

Prema tužbenim navodima, civile je u više navrata izlagao životnoj opasnosti, te ga se tereti za ratni zločin protiv civila (član 142. KZ bivše SFRJ).

Kako je saopćeno, na naredno ročište, zakazano za 21. februara, bit će pozvan svjedok koji danas nije pristupio, a glavni pretres će biti nastavljen unakrsnim ispitivanjem optuženog te ulaganjem materijalnih dokaza.   

(Fena)