Rektor UNSA Rifat Škrijelj kazao je u svom obraćanju da su nakon smrti akademika Filipovića ostala djela koja će živjeti na UNSA sve dok bude te institucije.

„Odlazak ovakvog jednog naučnog velikana je težak udarac i za mnogo veće akademske zajednice nego što je naša, ali ono što je nepobitno jeste da će lik i djelo akademika Muhameda Filipovića dugo odlijevati zaboravu vremena, jer pripada jednoj plejadi bh. velikana koji su ostavili neizbrisiv trag u naučnom i kulturnom stvaralaštvu ove zemlje“, kazao je Škrijelj.

Istaknuo je da je akademik Filipović bio predvodnik jedne generacije filozofskog mišljenja u bivšoj Jugoslaviji koja je često kritički poimala zbilju tog vremena i suprostavljala se rigidnom dijelu politika tadašnjeg sistema ukazujući na nelogičnosti koje su iz njih proizašle. 

Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Salih Fočo kazao je da je akademik Filipović zadužio BiH i da mu se ona teško može odužiti.

„Čovjek koji je obilježio 20. i 21. stoljeće skoro da nema djeteta ili starog čovjeka da ne zna ko je profesor Filipović. U stručnom i naučnom smislu to je čovjek koji je ostavio preko 2.000 bibiografskih jedinica i tek ostaje nauci i struci da se podrobnije pozabavi idejama i mislima koje je profesor Filipović imao. Sasvim sigurno je to neobična intelektualna  figura koju za 1000-godišnjeg djelovanja Bosne niko nije razumio njen duh kao on. Zato je napisao Bosanski duh i razumio je bit i bilo Bosne i zato vi danas imate u ex Jugoslavije i evropskim prostorima da je Bosna nešto specifično koju je on uspio razotkriti u čemu se ta speficifičnost radi, a to je zajedništvo, kultura, pravo naroda na svoju teritoriju i svoju zemlju“, kazao je Fočo. 

Fočo je istakao da je Filipović kao učesnik SDA, potom MBO značajno afirmisao višestranački sistem i demokratiju.

„U politiku je unosio znanje i ideje koje su bile motivisane za nove vrijednosti i demokratska prava naroda. Među najznačanije ideje koje je producirao i za koje se borio jeste pravo naroda na svoje historijsko ime i na svoju zemlju. Demokratska vlast po njemu treba da služi narodu i njegovim interesima, ali je najvažniji interes po njemu bio pravo na vlastitu državu u kojoj su svi njeni narodi i građani jednaki i jednakopravni. Filipović je u ratu igrao značajnu ulogu kao diplomata i učesnik u pregovorima o miru u Ženevi. Kao rijetko ko razumijevao je Bosnu, njene službene odnose, različite interese, multikulturalnost ali i zajedništvo koje je čini tako posebnom“, kazao je Fočo. 

Muamer Zukorlić ispred BANU-a kazao je da je Filipović plivao uzvodno i takve je ljude teško priznati za života.

„Tolika energija znanja, hrabrosti i dostojanstva bila je za okruženje veći izazov kliznuti u zavist nego u poštivanje. Vrijeme priznanja takvih ljudi počinje ovog trenutka kada odlaze s ovog svijeta. Ovo jeste veliki gubitak za naciju ali s druge strane ponos što smo ga imali baš takvog“, kazao je Zukorlić.  

Ahmed Halilović iz Ministarstva vanjskih poslova kazao je da je neprocjenjiv doprinos Filipovića na nauku u BiH.

„Imao je bogatu karijeru i ostavio je u svakom segmentu snažan pečat. Njegovo djelovanje dalo je snažan diplomatski angažman“, kazao je Halilović. 

(Patria)