1.4.2020. 18:53
9
Budnjini vodomjeri začepili budžetske prihode: Ma, samo nalog tužioca. Je** te nalog "Vodovoda"!
CIN
CIN
CIN
CIN
CIN
CIN
CIN
Luksuzni hoteli i banjsko lječilište na Ilidži kod Sarajeva bespravno koriste termalne izvore, izbjegavajući platiti koncesije i druge dažbine. Ovaj turistički kompleks već 16 godina crpi toplu vodu iz dva prirodna izvorišta i njom zagrijava pet hotela sa bazenima i kongresnim salama, a njena ljekovita svojstva koristi i za terapije u banji.

Hotelima i banjom upravljaju firme HBRD “Hoteli Ilidža” i Zdravstvena ustanova lječilište “Banja Terme Ilidža” koje su u većinskom vlasništvu porodice Alije Budnje, donedavnog člana Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA). Njegove stranačke kolege rukovodile su Vladom Kantona Sarajevo (KS) koja godinama nije poduzimala ništa da naplati korištenje javnog dobra, piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Štaviše, vlasti su doprinosile stvaranju pravnog haosa, donoseći zakone i odluke koje su bile međusobno protivrječne, što su privatnici i koristili za izbjegavanje plaćanja.

Istovremeno su institucije poslovale sa ovim firmama i budžetskim novcem plaćale banjske tretmane za građane i iznajmljivale hotelske sale za proslave i seminare. Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja i Ministarstvo za boračka pitanja su u proteklih 16 godina sa vlasnicima kompleksa sklopili ugovore vrijedne devet miliona KM, pokazuju podaci koje su prikupili novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Hoteli i banjsko lječilište su u ovom periodu ostvarili 89 miliona KM prihoda, od čega im je ostalo 8,5 miliona KM čiste zarade. Na značajan profit su mogli računati i dijelom zahvaljujući korištenju termalnih izvora koji su im uštedjeli troškove grijanja i vode.

Kantonalna vlada je tek 2016. godine prvi put tužila ove firme zbog neplaćanja dijela dažbina. Sporovi još nisu završeni, a vlasnici nastavljaju bespravno eksploatisati prirodno bogatstvo. Zbog kašnjenja sa tužbama veliki dio budžetskih prihoda nikada neće biti naplaćen zbog zastare.

Alija Budnjo nije želio odgovoriti na sva pitanja novinara CIN-a, poručivši da zbog problema u vezi sa coronavirusom nema vremana za to: “Te vode, što se tiče, to su još Rimljani koristili. Koliko vijekova se te vode koriste i sad vi našli to da ispitujete”.

Voda na izvoli

Vlasnici kompleksa na Ilidži koriste termalnu vodu od 2004. godine. Prije toga su morali potpisati koncesioni ugovor sa Vladom Kantona Sarajevo i obavezati se na plaćanje jednokratne i godišnjih koncesionih naknada, ali to se nije desilo.

Uz to, Agencija za sliv rijeke Save (Agencija) im je od 2010. do 2015. godine dozvoljavala korištenje vode iz izvorišta, ali privatnici ni za to nisu plaćali obaveznu vodnu naknadu.

Obje vrste naknada se obračunavaju na temelju iskorištene količine vode, a prihodi idu u budžete Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Kantona Sarajevo i Općine Ilidža. Međutim, kako vlasti nikada nisu kontrolisale potrošnju iz izvorišta, a vlasnici kompleksa nisu koristili vodomjer tako se i ne zna koliko je vode potrošeno.

Rukovodilac Sektora za vodne dozvole u Agenciji Haris Ališehović kaže da su ove firme uz zahtjev za dozvolu priložile elaborat Instituta za hidrotehniku te mišljenje sudskog vještaka. On je utvrdio da nije moguće mjeriti količine jer rad brojila blokiraju nataloženi minerali termalne vode.

“Mada, ja tvrdim suprotno, ali ja nisam sudski vještak”, kaže Ališehović za CIN.

U Agenciji kažu da su morali prihvatiti mišljenje vještaka iako su znali da se protok bez problema mjeri vodomjerom na drugom obližnjem izvorištu koje koristi firma Termalna rivijera „Ilidža” na osnovu koncesionog ugovora iz 2004. godine. Vode sa svih izvora imaju isti sastav.

Ališehović kaže za CIN da se na izvorište moglo postaviti i brojilo koje nema dodira sa vodom, dok se naknada može izračunati i u odnosu na kapacitet izvora. Međutim, Kantonalna vlada i Agencija to nikada nisu uradile iako su znale da je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije utvrdilo da ovi izvori godišnje daju prosječno 1,34 miliona kubnih metara vode, odnosno 43 litra u sekundi.

“Da Vam budem iskren, ne znam ni otkad ih koriste”, kaže Elmedin Konaković, bivši premijer KS u čijem mandatu su pokrenute tužbe protiv ovih preduzeća.

Konaković kaže da zato nisu utvrdili ni budžetske štete koje su nastale usljed neplaćanja. “Nemoguće je skoro sabrati u ovom vremenskom okviru, ali garantujem, odgovorno tvrdim da su one višemilionske.”



“Vulkan na Ilidži”

Nakon što ih je Federalna vodna inspekcija upozorila na zakonske obaveze, „Hoteli Ilidža“ i „Banja Terme“ su 2010. podnijeli zahtjeve za sklapanje koncesionog ugovora. Međutim, ugovor nije potpisan jer firme nisu priložile potrebnu dokumentaciju, a kasnije se više nisu ni obraćale institucijama sa novim zahtjevima, navode u Ministarstvu privrede KS koje u ime Vlade sklapa ugovore.

Ipak, nastavile su koristiti termalnu vodu, a Ministarstvu privrede su iste godine uputile dopis u kojem su navele da su ova izvorišta “živi vulkan” koji prijeti i općini i kantonu. Zaprijetile su da će demontirati opremu koja ga drži pod kontrolom ako se od njih i dalje bude tražilo da plaćaju naknadu pa će “ministarstvo biti odgovorno za posljedice koje bude prouzrokovao živi vulkan”.

Dopisom su zatražile i finansijsku pomoć “za dobrobit ne samo ‘HBRD Hoteli Ilidža’ nego za dobrobit Općine Ilidža, Kantona Sarajevo, te i šire”.

Tokom posljednjeg rata u BiH ovaj “vulkan” niko nije koristio, ali se ništa loše nije ni desilo.

Do 2011. godine na snazi je bio Zakon o koncesijama KS koji nije predviđao sankcije za firme bez ugovora. Te godine usvojen je novi koji je to promijenio i odredio kazne od pet do petnaest hiljada maraka.

No, umjesto da ga počne primjenjivati, Vlada je osam mjeseci kasnije donijela Odluku o naknadi za eksploataciju voda u KS kojom je omogućila firmama da ova javna dobra koriste bez ugovora o koncesiji, uz naknadu od 1,5 KM po kubiku vode ili 1,5 posto od godišnjeg bruto prihoda firme. Potom je pozvala ova dva ilidžanska preduzeća da počnu plaćati naknade pa su oni od sredine 2013. do 2018. godine uplatili u budžet ukupno 48.000 KM.

Donedavni ministar privrede u Vladi KS Haris Bašić kaže da su firme po vlastitoj odluci obračunavale iznos koji moraju uplaćivati Kantonu. Taj obračun je bio 15 puta manji od iznosa koji je izračunala Vlada.

Zbog nepoštivanja Odluke i neplaćanja naknada za ove četiri i po godine, u ukupnom iznosu od 726.000 KM, Pravobranilaštvo KS je prema nalogu Ministarstva podnijelo četiri tužbe protiv ovih firmi. Najavili su da će konačan iznos štete biti utvrđen na Općinskom sudu u Sarajevu na temelju nalaza sudskog vještaka. Kantonalno tužilaštvo je podnijelo zahtjev da se do presude zabrani korištenje vode iz termalnih izvora, ali je Sud to odbio.

Prema izjavama kantonalnih zvaničnika, vlasti su i ranije imale problem da putem Suda naplate dugove korisnika koji nisu poštovali Odluku. Ona je prestala da važi u februaru 2018, a Bašić i Konaković kažu da je ukinuta jer je bila u suprotnosti sa Zakonom o koncesijama pa je zbog toga Vlada gubila sudske sporove protiv neplatiša.

“Zašto je neko razmišljao da donese uopšte ovakvu odluku kada Zakon jasno propisuje način sticanja prava za koncesiju? Dakle, samo se trebalo istrajati na primjeni Zakona i niko nije smio vršiti nikakav vodozahvat”, objašnjava Konaković.

On je do početka 2018. bio premijer Vlade KS i potpredsjednik Kantonalnog odbora SDA, a onda je zbog neslaganja sa vođstvom istupio i formirao novu stranku.

Konaković tvrdi da je Alija Budnjo preko Kantonalnog odbora SDA imao veliki utjecaj na ljude u institucijama te da je tako utjecao na procese.

“Tamo nas 30 nešto raspreda, dignemo ruke, izglasamo. Ovaj ode na kafu kod predsjednika, oni promijene akt i postave drugog ministra. Taj ministar, naravno, ide, izvještaje podnosi u ‚Termama‘”, objašnjava Konaković.

Vodna dozvola na povjerenje

Agencija za vodno područje Save je 2010. godine izdala vodne dozvole za zahvatanje vode preduzećima HBRD „Hoteli Ilidža” i ZU „Lječilište Terme Ilidža” iako ona nisu imala koncesije na termalne izvore.

Konaković i Bašić kažu da se to nije trebalo desiti bez ugovora o koncesiji jer nije bilo u skladu sa procedurama i Zakonom, ali Haris Ališehović iz Agencije smatra drugačije.

„U to vrijeme“, kaže Ališehović, „određeni broj pravnih subjekata nije imao dokumentaciju koja bi trebala biti kompletna za dobivanje validnog vodnog akta. Onda smo mi davali uslovne vodne dozvole”.

Dozvole su važile pet godina, do 2015, i u njima je pisalo da Budnjine firme moraju zaključiti koncesioni ugovor sa Vladom KS, uspostaviti zone zaštite oko izvorišta te dostavljati Agenciji mjesečne izvještaje o količinama zahvaćene vode i plaćati vodne naknade.

“Nisu učinili ništa”, kaže Ališehović.

Dvije godine nakon isteka uslovne vodne dozvole „Hoteli“ i „Banja“ su zatražili novu dozvolu. Agencija je to ovaj put odbila jer, uz ostalo, nisu imali koncesije za termalne izvore.

Vlasnici firmi tvrde da su podnosili zahtjeve za koncesiju, ali da nisu potpisali ugovor zbog neažurnosti Ministarstva privrede KS. Međutim, u Ministarstvu tvrde suprotno, navodeći da su dva preduzeća ignorisala njihove pozive za podnošenje zahtjeva, posljednji put 2015. godine u dva navrata. Ministarstvo je već sljedeće godine obustavilo postupke za dodjelu koncesija jer je u međuvremenu podnijelo tužbe za naplatu dažbina.

Budući da Agencija nije popuštala, firme su joj krajem prošle godine u jednom danu poslale izvještaje o količinama zahvaćene vode za period od 2010. do 2015. godine, na temelju kojih su platile 9,6 hiljada KM.

Agencija nije prihvatila ove izvještaje. Njeni službenici kažu da se radi o neznatnim količinama vode i da je nevjerovatno da su svake godine trošile isto.

“Sumnjam da može biti konstantno ista količina zahvaćene vode u bilo kom periodu”, kaže Ališehović.

Aida Salahović iz Službe za vodne naknade kaže da oni nemaju ovlasti da prinudno naplaćuju naknade, već samo šalju opomene i o tome obavještavaju Federalnu vodnu inspekciju koja je, kaže, podigla tužbe protiv ilidžanskih firmi.

U ovoj instituciji nisu novinarima CIN-a mogli dati informacije o kontrolama preduzeća jer su svi radnici angažovani na zadacima u vezi sa suzbijanjem coronavirusa.

Kako bi utvrdila pravo stanje, Agencija je krajem prošle godine sa Federalnom vodnom inspekcijom i sudskim vještakom pokušala ući u hotele i banju. Vještak je trebao napraviti procjenu potrošnje za prethodnih pet godina kako bi Agencija napravila tačan račun za taj period.

“Međutim, na dolasku koji je najavljen, gospoda su nas dočekala sa svojim advokatom i zabranili su vještaku da radi. U Zakonu o vodama piše da vještačenje mogu raditi pravna lica. Međutim, u pravilniku po kojem radi vodovodna inspekcija može se angažovati i fizičko lice. Oni su se pozvali na Zakon o vodama. Gospodinu nisu dali ni fizički da priđe, da pogleda”, kaže Salahović.

Bunar pitke vode bez dozvola
Biznismen Alija Budnjo ni ranije nije dozvoljavao institucijama da obave kontrolu u njegovim objektima. Zaposlenici sarajevskog Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” (KJKPVIK) su nekoliko puta pokušavali u njegovim hotelima i banji provjeriti prijave o nelegalnoj potrošnji vode te korištenju privatnih bunara za snabdijevanje objekata vodom.

Prema podacima Ministarstva privrede, ove firme od 2018. godine bespravno koriste i pitku vodu iz bunara koji su iskopali u krugu “Hotela” na Ilidži. Inspektorima su tvrdili da su bunar iskopali jer su godinu ranije trpjeli štete zbog redukcija vode iz javnog vodovoda. Ovom vodom snabdijevaju kupatila u hotelskim sobama i apartmanima te pune bazen. Iako tvrde da je voda hlorisana, u sobama su upozorenja da ona nije za piće.

„Hoteli“ i „Banja“ ni za to nemaju koncesiju i vodnu dozvolu pa nisu plaćali ni te naknade državi.

“Vjerujte mi da se nama kao Agenciji nikada nisu obratili za ishodovanje vodnog akta za zahvatanje pitke vode, tako da taj podatak uopšte nije registrovan. Ja ne znam ni koju količinu zahvataju, na koji način”, kaže Ališehović.

U protekle dvije godine Budnjo je osobno u više navrata sprečavao radnike VIK-a da provjere navode o nelegalnoj potrošnji i zloupotrebama u njegovim firmama. Oni su izvještavali da im je prijetio i nije dopuštao da obave posao do kraja.

U zapisnicima VIK-a piše da su u krugu “Hotela Ilidža” sa vodomjera bile skinute plombe što je upućivalo na neovlaštenu potrošnju vode iz vodovoda. Plombe postavljaju radnici VIK-a kako bi spriječili potrošače da vrate sat na brojilu i tako prikažu manju potrošnju.

Uprava „Hotela“ je to negirala i optužila VIK da su u kontrole dolazili neovlašteno, a račun od oko 130 hiljada maraka za neovlašteno korištenje pitke vode nije platila.

Koncem prošle godine su svi hoteli u sastavu kompleksa isključeni iz javnog vodovoda jer vlasnici kompleksa nisu dozvolili kontrolu instalacija u svim hotelima, uprkos rješenju Ministarstva komunalne privrede KS. Međutim ,“Hoteli Ilidža” su odmah podnijeli kontratužbu sarajevskom Općinskom sudu, tvrdeći da VIK nije donio akt o isključenju.

Direktor VIK-a Enver Hadžiahmetović kaže da se Budnjo žalio i na nelegalan ulaz radnika na njegov posjed:

“A, ustvari, mi smo vodu isključili na javnoj površini. Mi imamo svoje šahtove na cesti, ovamo, koja je javna površina. (…) I mi smo tako obrazložili sudiji”.

Međutim, za nepuna tri dana Sud je poništio rješenja VIK-a i, prijeteći novčanom kaznom, naredio im da puste vodu “Hotelima“.

“Nažalost, evo već četvrti mjesec kako nam je Sud naložio da uključimo vodu. (…) Znači, mi ne možemo da naplaćujemo, ne možemo ni da očitavamo jer, evo, nemamo pravo pristupa dole”, kaže direktor Hadžiahmetović.

9
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.