Kako se navodi u programu, neophodno je u što kraćem roku usvojiti fiskalne zakone (Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak). Novi Zakon o doprinosima predviđa zbirnu stopu doprinosa na bruto plaću u iznosu od 32,5% (doprinos za PIO — 18%, doprinos za zdravstveno osiguranje — 13,5% i doprinos za osiguranje u doba nezaposlenosti — 1%). Što se Zakona o porezu na dohodak tiče, neoporezivi dio (obavezni odbitak) se podiže na 800 KM mjesečno, a sve iznad tog iznosa će biti oporezovano po stopi od 13%. 

Usvajanje ovih zakonskih propisa će omogućiti rast minimalne, odnosno najniže plaće u FBiH, koja trenutno iznosi 407 KM, a realno bi trebala biti značajno veća. Ovi zakoni bi se primjenjivali od 1.1.2021. godine. 

Usvajanjem navedenih zakona, kvalifikovana radna snaga u ključnim industrijskim sektorima, će predstavljati našu veliku komparativnu prednost, a na osnovu smanjenja troškova poslovanja i na taj način povećanjem troškovne konkurentnosti. 

Pogodan je trenutak za otpočinjanje finansijske konsolidacije i restrukturiranje sektora zdravstva (Zakon o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH). Potrebno je skratiti rok za konsolidaciju, a sredstva će se obezbijediti putem Svjetske banke (kroz instrument za razvojne ekonomske politike - DPL). Konsolidacija bi trajala do kraja 2022. godine, te bi se na taj način u zdravstveni sektor, u relativno kratkom roku, „ubrizgalo" dodatnih 300 miliona KM.

Kada je riječ o privredi pokrenut će se inicijativa prema Upravi za indirektno oporezivanje za izmjenu zakona o PDV-u, kako bi se zatezna kamata na indirektne poreze smanjila na 0,03% dnevno (10,95% godišnje) sa sadašnjih 0,04% dnevno (14,6% godišnje), jer smo svjesni da firme, koje ne uspiju pravovremeno izmiriti svoje obaveze, suštinski, usljed previsoke kamatne stope, nemaju velike šanse da opstanu.

Suzbijanje sive ekonomije i reforma javnih preduzeća, s ciljem unapređenja njihovog rada, ostaje visokopozicionirana na listi prioriteta.

Kada je riječ o bankarskom sektoru, u Programu se navodi da ukoliko bankama zatreba dodatnih sredstava, imaju viškove koje drže iznad nivoa obaveznih rezervi kod Centralne banke. Ti viškovi iznose oko 2,8 milijardi KM i predstavljaju solidan potencijal bankarskog sektora, koji će nam biti neophodan za oporavak privrede.

Istaknuto je kako je potrebno hitno okončati imenovanje Komisije za vrijednosne papire FBiH kako bi omogućili nova ulaganja kapitala, tj. dokapitalizaciju banaka i drugih dioničkih društava, te osigurali uslove za nesmetano funkcionisanje tržišta kapitala.

„Dok se ovaj proces ne završi, nijedan subjekt u FBiH, osim Vlade FBiH ne može izdati obveznice (u ovoj situaciji to posebno pogada pojedine kantone, gradove i općine koje će zbog pada prihoda biti primorane na nova zaduženja), niti jednom dioničkom društvu ne može se odobriti spajanje ili pripajanje, odobrenje emisije vrijednosnih papira, imenovanje nadzornog odbora, te druge obaveze proistekle iz odgovarajućih zakonskih rješenja“, navodi se. 

Garantni fond, koji Vlada FBiH uspostavlja pri Razvojnoj banci FBiH, će imati veoma značajnu ulogu u kompletnom procesu ekonomskog oporavka. S ukupnim garantnim potencijalom od 500 miliona KM ohrabriće se banke da pojačaju kreditiranje privrede s kreditnim potencijalom od jedne milijarde KM.

„Ovaj potencijal neće biti moguće iskoristiti u 2020.-oj godini, već bi se mogao iskoristiti do kraja 2021. godine. Pošto će Garantni fond funkcionisati na principu revolvinga (kako se krediti budu otplaćivali garantni potencijal će se obnavljati), on će postati dugoročni instrument Vlade FBiH za podršku privredi i ekonomskom razvoju. Da bi se očuvao potencijal Garantnog fonda na optimalnom nivou od 500 miliona KM i smanjio pritisak na likvidnost budžeta Federacije BiH, kod međunarodnih finansijskih institucija osigurat će se posebna stand by kreditna linija od 50 miliona EUR koja će služiti isključivo za pokriće eventualnih kreditnih gubitaka fonda i njegovo kapitalno jačanje“, navodi se. 

Također Vlada je u svom programu predvidjela u što kraćem roku usvajanje Zakona o šumama (sa definiranim prioritetom finalne obrade), ali i uvesti posebnu taksu na izvoz neobradene drvne mase. 

„Cilj je domaćim proizvodačima obezbijediti neophodne repromaterijale i uslove za stvaranje novih radnih mjesta u industriji namještaja kao djelatnosti od strateškog značaja. Također je neophodno usvojiti Akcioni plan za realizaciju Strategije razvoja drvne industrije FBiH, kojim su definisani prioriteti, mjere i aktivnosti za realizaciju Strategije razvoja drvne industrije FBiH“, planirano je. 

Također planirani su značajni javni radovi, izgradnja putne infrastrukture, restrukturiranje rudnika.

„Potencijal, koji imamo na raspolaganju, nam daje mogućnost da kroz JP Autoceste, do kraja ove godine i u narednoj godini kroz radove „ubrizgamo" 800 miliona KM u privredu FBiH. Uz korektnu kreditnu šemu, JP Ceste bi također u narednih 18 mjeseci mogle, u cestovnu infrastrukturu, uložiti dodatnih 100 — 150 miliona KM. lzgradnja putne infrastrukture je praćena najvećim multiplikatorom na ekonomski rast, s obzirom da su svi inputi o proizvodnom procesu domaći“, navodi se u Programu.


(Patria)