Izmjene zakona odnose se na pitanje Mostara, a nakon što je postignut dogovor na koji se u Mostaru, Bosni i Hercegovini, ali i izvan granica ove zemlje, čekao punih 12 godina. 
Predsjednici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović potpisali su „politički sporazum" o održavanju izbora u Mostaru.
Sada u skaldu s tim valja izmjeniti zakon.

Ovim prijedlogom Izbornog zakona BiH se, između ostalog, mijenja njegov član 19.2, prema kojem bi se ubuduće u Gradsko vijeće Mostara trebalo birati 35 vijećnika iz gradske izborne jedinice i izbornih jedinica gradskog područja.

Izmjenama je propisano da se iz gradske izborne jedinice bira 13 vijećnika, te da će u Gradskom vijeću biti zastupljeno po najmanje četiri vijećnika iz svakog konstitutivnog naroda i jedan vijećnik iz reda Ostalih. Ostala 22 vijećnika birat će se iz izbornih jedinica gradskog područja, a njih sedam će biti birano iz izborne jedinice "Jugozapad", a pet iz "Starog grada". Četiri vijećnika će se birati iz izborne jedinice "Zapad", a po dva iz izbornih jedinica "Sjever", "Jugoistok" i "Jug".

Utvrđeno je da nijedan od konstitutivnih naroda ne može imati više od 15 vijećnika u Gradskom vijeću. Ukoliko ukupna dodjela mandata ne omogućava minimalnu zastupljenost bilo kojeg od konstitutivnih naroda ili Ostalih, jedan ili više posljednjih mandata koji se dodjeljuju iz gradske izborne jedinice potreban za ispunjavanje kvota bilo kojeg konstitutivnog naroda, odnosno iz reda Ostalih, bit će dodijeljen jednom ili više kandidata iz odgovarajućeg konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih koji su dobili najveći broj glasova sa liste političke stranke ili liste nezavisnih kandidata.

Ukoliko dobije podršku Zastupničkog doma, ovaj prijedlog će trebati i podršku Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

(Patria)