Do sada smo bezbroj puta apelovali i pokušavali korigovati ponašanje manjine koja se ne pridržava preporuka. Ovo je suviše ozbiljna bolest i suviše ozbiljno stanje u kojem takva manjina može ugroziti većinu i time nas odvesti tamo gdje niko od nas ne želi. Nažalost, vrlo blizu smo toga da nam se desi situacija koju ne želimo, a to je da se borimo za krevet u bolnici, da razmišljamo da li ljekari, koji su već premoreni, mogu da odgovore zahtjevima koji će se pojavljivati zbog broja oboljelih, ističe Čerkez.

Nismo dovoljno praćeni od onih koji bi trebali da kontrolišu primjenu mjera
Smatra da je naglom širenju zaraze doprinijelo i nedovoljno kontrolisanje provedbi mjera koje su na snazi od strane institucija kojima je to posao.

- Nismo dovoljno praćeni od onih koji bi trebali da kontrolišu primjenu mjera, a to su kantonalne vlade, ministarstva unutrašnjih poslova, inspekcije, sudstvo. Svi se trebaju uključiti kako bismo 1. septembar dočekali sa povoljnijom epidemiološkom situacijom. Mi iz zdravstvenog sektora smo uradili šta treba i radimo svakodnevno, potrebno je da se drugi mobilišu i da ih vidimo na terenu. Da vidimo šta se radi kako bi se oni koji ne poštuju mjere, sankcionisali. Mogu shvatiti da ima nedostatak kadra, ali trebaju se iznaći rješenja. Jedino što nas može korigovati je kontrola primjene mjera i ništa drugo. Ne trebaju nam nove mjere ili jače restrikcije, dovoljno je da pratimo ono što već imamo na snazi.

Na pitanje jesmo li izgubili kontrolu nad epidemijom, odgovara kako nismo u potpunosti. Kontrola, dodaje, još postoji, ali je situacija preozbiljna.

- U takvom smo stanju da nas trenutno samo jedan teži incident može odvesti prema situaciji u kojoj više ne bismo imali nikakvu kontrolu.

Veliki je broj porodičnih klastera, ali kaže, kako se svi uredno bilježe i pod kontrolom su.

- Epidemiolozi i zavodi za javno zdravlje rade svoj posao bez stanke. Da ne rade, ne bismo imali toliki broj ljudi koji su u samoizolaciji. O svemu se vodi evidencija. Veliki broj klastera uzrokovan je upravo prelaskom iz države u državu regiona.

Osvrnuo se i na najnoviji izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u kojem se navodi kako ih zabrinjava epidemiološka situacija i trendovi na jugu Evrope i na Balkanu.

- Balkanske zemlje su puno toga uradile dobrog tokom pandemije, ali je činjenica da trenutno na području regiona imamo situaciju koja tjera na visoki oprez. S jedne strane, imamo Hrvatsku koja bilježi povećan broj zaraženih i koja je otvorena za zemlje EU-a, a sa druge, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru koje se također bore sa trendom povećanog broja oboljelih. Moglo bi se reći da je područje Jugoistočne Evrope trenutno zona nestabilnosti, prenosi Oslobođenje. 

Kaže kako se smirivanje epidemiološke situacije može očekivati onog trenutka kada se mjere počnu poštovati.

Prijedlog je da djeca nižih razreda idu u školu
Kako prenosi Fena, iako je do početka nove školske godine ostalo nešto više od mjesec, Čerkez dodaje kako se na sastancima već razgovara na koji način će se odvijati nastava.

- Imamo kontakte sa ministarstvom obrazovanja, ali i sa nekim međunarodnim organizacijama koje se brinu o djeci, poput UNICEF-a. Baš jučer sam razgovarao sa direktoricom UNICEF-a u BiH. S obzirom na to da nam je na prvom mjestu zaštita zdravlja djece, s tim u vezi pokušavaju se iznaći najoptimalnija rješenja. Postoje dvije-tri varijante koje se još razmatraju. Jedna od njih je da se nastavi sa online nastavom, ali i prijedlog da jedan dio djece ipak ide u školu, a drugi da nastavu prati online kod kuće, kako bi se održalo što veće rastojanje između djece. Jako je važno za djecu nižih razreda, do četvrtog ili petog razreda, koja imaju manje informatičkog znanja, ali i zbog socijalizacije i interakcije, da idu u školu. Još je sve u fazi razgovora, ali ćemo vrlo brzo imati konačne odluke.



(Lejla Trle)