Na pitanje kada ćemo pobijediti epidemiju koronavirusa, Mandić je rekao da se može prepoznati percepcija velikog broj ljudi koji očekuju, vjeruju, nadaju se kako će neko u jednom trenutku reći “gotovo je” ili “bit će gotovo tad i tad”.

- Ali, istina je drukčija. Virus je tu i još dugo će biti tu i svi ljudi moraju prihvatiti da sada živimo u uvjetima stalne prijetnje i da moramo prihvatiti 'novu normalnost' o kojoj se stalno govori. Ali, to ne znači prihvatiti da je virus tu i da se ne možemo nikako zaštititi, nego prihvatiti nove norme i pravila ponašanja. Samo tako možemo zaštititi i sebe i druge, prihvaćajući nova pravila ponašanja koja podrazumijevaju da smo individualno na stalnom oprezu. Držanje distance, nošenje maski, izbjegavanje većeg okupljanja ljudi, često i temeljito pranje ruku... Svako od nas mora svaki dan i u svakoj situaciji procjenjivati rizik od infekcije i u skladu sa tim ponašati se i donositi odluke. Da rezimiram, ovo će trajati još dugo i pred nama je vrijeme neizvjesnosti u kojem se moramo  pridržavati mjera i preporuka kako bismo zaštitili sebe i druge, naveo je ministar.

Dogodio se nagli skok broja zaraženih nakon popuštanja mjera. Postoji li opasnost od povratka staroga režima strogih mjera zabrana?
 
-Prvo, prijeti nam vrlo loš scenarij. Broj oboljelih i umrlih raste. U julu imamo registrovano više od 4000 oboljelih i 100 smrtnih ishoda. Samo u posljednjoj sedmici više od 30 smrtnih slučajeva. Situacija je ozbiljna i apelujem na to da svi to prihvatimo i da se zajednički borimo tako što ćemo maksimalno poštovati propisane mjere i preporuke. Nijedna mjera nije isključena u predstojećem razdoblju. No, želim istaknuti da strogi “lockdown” nije jedina mjera. Sve ovo vrijeme postoji niz vrlo jasnih mjera i preporuka koje su donesene na vrijeme. Koliko se one provode na terenu, drugo je pitanje. Kako od pojedinaca tako i nadležnih inspekcija i ministarstava unutarnjih poslova, ali i vlada i drugih tijela na svim razinama vlasti. Stvorila se pogrešna percepcija da su za sve nadležni krizni štabovi ministarstava zdravstva. To nije tačno. Krizni štabovi koordiniraju mjere unutar zdravstvenog sektora i donose naredbe, ali sve institucije i dalje trebaju raditi svoj posao, a to je provedba mjera na terenu. Moraju svi raditi svoj posao, preuzeti svoj dio odgovornosti, ali i inicijativu, te dati maksimalan doprinos, a ne kriti se iza kriznih štabova ministarstava zdravstva. Ova kriza nadilazi zdravstvo, potreban je zajednički pristup i angažman svih tijela vlasti", naveo je.


(Admir Oručević)