Bosanskoherecegovačko društvo suočava se sa masovnom korupcijom na svim nivoima vlasti.
Iako deklarativno opredijeljeni da se bore protiv korupcije, dosadašnje političke elite nisu
proizvele željene rezultate. Naprotiv, nivo i obim korupcije konstantno raste posljednjih 25
godina što ozbiljno ugrožava prosperitet svih građana i privrednih subjekata. Upravo takva
reputacija je najznačajnije uticala na sve manji nivo investicija, posebno stranih direktnih
investicija u privredni i društveni sistem te je sveden praktično na neke simbolične vrijednosti u
posljednjoj deceniji. Smanjen nivo privredne aktivnosti i nesposobnost kreiranja radnih mjesta
direktno utiče na masovan odliv stanovništva sa jedne strane, kao i potrebu zaduživanja kako bi
se finansirao javni sektor prvenstveno sa druge strane. Sve ovo dodatno opterećuje sistem javnih
finansija, što je posebno važno s obzirom na veličinu javnog sektora, i dovodi do začaranog
kruga siromaštva u kome se nalazi Bosna i Hercegovina.

Građani su svjesni korupcije u gotovo svim oblastima društvenog djelovanja dok se pojedini
direktno suprotstavljaju tome čime sebe i svoje porodice direktno izlažu egzistenacijalnoj
opasnosti. Uloga države je da kreira ambijent i uspostavi mehanizme za borbu protiv korupcije.
Jedan od mehanizama je osnivanje Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv
korupcije Bosne i Hercegovine čiji rad je fokusiran isključivo na korupciju u javnom sektoru.
Rad ove Agencije se zasniva i na Zakonu o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama
Bosne i Hercegovine. Iako je prošlo više od 7 godina od kada je ovaj zakon stupio na snagu, svi
oni koji su se odvažili i prijavili korupciju nisu doživjeli zaštitu i promociju imanentnu zdravim
društvima. Upravo suprotno, pojedinci koji su prijavili korupciju suočavaju se sa pravosudnim i
nerijetko psihičkim maltretiranjem kroz razne disciplinske postupke unutar institucija vlasti što
dodatno obeshrabruje sve one koji svjedoče i raspolažu brojnim dokazima o korupciji i šteti koja
nastaje uslijed korupcije. Jedan o tih hrabrih pojedinaca je i Senad Ramadanović, nosilac gradske
liste za grad Mostar Platforme za progres koji već 5 godina podnosi žrtvu, kako on tako i njegova
porodica.

Iako je Bosna i Hercegovina formalno preuzela obavezu borbe protiv korupcije i svih oblika
nejednakog tretmana i nepotizma, dosadašnji napredak u tom polju je izostao što je konstatovano
u brojnim izvještajima Evropske komisije i drugih relevantnih organizacija. Konačno, dosadašnje
vlasti nisu zakonodavno uredile problem korupcije u skladu sa relevantnim evropskim
zakonodavstvom koje podjednako tretira korupciju u javnom i privatnom sekoru. Rezultati rada
pravosudnih organa Bosne i Hercegovine u smislu broja pokrenutih istraga i osuđujućih presuda
za krivična djela korupcije su razočaravajuća. Pored neophodnih promjena u pravosudnom
sistemu, potrebno je izvršiti izmjene relevantnih propisa koji tretiraju korupciju i krivična djela
korupcije u skladu sa Direktivom Evropske unije (2019/1937) koja je usvojena u oktobru prošle
godine. Borba protiv korupcije je važna kako na nacionalnom tako i na globalnom nivou jer
korupcija podstiče organizovani kriminal i terorizam što ugrožava globalni razvoj. Upravo
principi Platforme za progres predstavljaju prvi i najznačajniji korak u suzbijanju ove pojave
koja šteti svima, a donosi korist samo pojedinima te je zbog toga potrebno da svi članovi društva
budu svjesni značaja ove borbe - navode u saopćenju iz Platforme za progres.

(Mirza Malović)