U svjedočenju pred članovima Privremene istražne komisije Alihodžić iznijela je svoje viđenje stanja u pravosudnim institucijama BiH, te ocijenila da trenutno stanje u pravosuđu nije na zadovoljavajućem nivou, ali da su, kako je kazala, ipak vidljivi određeni pozitivni pomaci.

Kao glavni problem u radu tužilaštava označila je reformu pravosuđa iz 2003. godine, nakon koje je, kako je istaknula, tužiocima dodiljeljena dvojaka uloga – i istražnog sudije i tužioca, što je, kako je kazala, predstavljalo otežavajuću okolnost u radu tužilaca.

Kao problem u radu tužilaštava gospođa Alihodžić je navela i kriterije ocjenjivanja tužilaca, te se, s tim u vezi, založila za bodovanje tužilaca u skladu sa obimom i težinom predmeta, kao i za drugačije normiranje određenih predmeta.

U svom svjedočenju tužiteljica Alihodžić osvrnula se i na upotrebu Sistema za automatsko upravljanje predmetima u tužilaštvima (CMS), naglašavajući da je to sistem koji sprečava manipulacije u dodijeljivanju predmeta, ali da, kako je rekla, ima saznanja da se ovaj sistem dodjele predmeta ne koristi u Tužilaštvu BiH.

Odgovarajući na pitanja članova Komisije o trenutnom stanju u VSTV-u BiH, tužiteljica Alihodžić založila se za ograničenje trajanja mandata članovima ove pravosudne institucije na četiri godine.
Po mišljenju tužiteljice Alihodžić, evidentno nepovjerenje javnosti u bh. pravosuđe rezultat je, kako je naglasila, neefikasnosti rada pojedinih sudija i tužilaca. Stoga bi se, kako je rekla, adekvatnim personalnim rješenjima značajno popravili rezultati rada, te povećalo povjerenje javnosti u pravosudni sistem BiH.

U svom svjedočenju pred Privremenom istražnom komisijom tužiteljica Simenunović stanje u bh. pravosuđu ocijenila je veoma lošim, te kazala da je, po njenom mišljenju, reforma pravosuđa u BiH iz 2003.godine prouzrokovala ovo stanje i povećala obim korupcije u svim sferama života. Ona je dodala i da je navedena reforma direktno uticala na pogoršanje saradnje između policijskih organa i tužilaštava, te povećala negativan uticaj politike na rad pravosudnih organa.

U vezi sa upotrebom CMS sistema u državnom tužilaštvu, tužiteljica Simeunović je kazala da postoji obaveza primjene ovog automatskog sistema, te da kršenje tog pravila podliježe disciplinskoj odgovornosti. Tužiteljica Simeunović se u svom svjedočenju osvrnula i na postupak podizanja optužnica u Tužilaštvu BiH, te kazala kako postoji uputstvo glavnog tužioca prema kojem je za svaku optužnicu potreban njegov paraf. Međutim, prema riječima tužiteljice Simeunović, postoje i smjernice VSTV-a koje omogućavaju nadležnom tužiocu da zatraži pismeno očitovanje glavnog tužioca u slučaju da ne parafira predmetnu optužnicu.

Na kraju svjedočenja, tužiteljica Simeunović se založila za uspostavljanje standarda prilikom imenovanja nosilaca funkcija u pravosuđu, te se usprotivila zapošljavanju najbližih srodnika sudija i tužilaca u pravosudnim institucijama BiH, što je, kako je navela, glavni razlog negativne percepcije javnosti prema pravosudnim institucijama BiH.

(Patria)