Zakoni bi transformirali postojeći VSTV u Visoko sudsko vijeće, Visoko tužilačko vijeće i Ured disciplinskog tužitelja.

Namjera ove reforme ogleda se u tome da se ostvari nadzor nad radom ovih institucija, kroz zastupnička tijela koja su birali građani, odnosno upravo bi građani imali priliku da vrše nadzor nad radom ovih tijela, kroz svoje izabrane predstavnike u zastupnička tijela.

Ključne promjene koje predlaže DF su sljedeće:

- Ovim zakonima se onemogućava da sudije biraju sebi podobne tužioce odnosno da tužioci i advokati biraju sebi podobne sudije tako što će se prema predloženim promjenama izbor vršiti unutar struke i poziva, među ljudima koji se bave istim poslom.

- Postroženi su kriteriji za osobe koje imaju namjeru da se kandiduju za VSV, VTV ili Ured disciplinskog tužitelja, koji mogu biti imenovani samo ako imaju najmanje 10 godina iskustva na sudskim ili tužilačkim poslovima.

- Najmanje jedan član Visokog sudskog odnosno Visokog tužilačkog vijeća mora biti iz reda ostalih.

- Novina je i uvođenje transparentnosti integriteta nositelja pravosudnih funkcija, koji su dužni predočiti svoje imovinsko stanje i imovinsko stanje svoje najuže obitelji.

- Uvodi se nadzor nad radom sudija i tužilaca, ali i članova Visokog sudskog vijeća i Visokog tužilačkog vijeća kroz Ured disciplinskog tužioca koji je odgovoran samo Parlamentarnoj skupštini BiH koju su birali građani, a koji treba omogućiti sankcioniranje koruptivnog ponašanja.

Zastupnički dom PSBiH u izuzetnim slučajevima evidentne korupcije, kada izostane reakcija VSV ili VTV, može razriješiti člana Vijeća. U tom slučaju, odluku o smjeni članova Visokog sudskog vijeća i Visokog tužilačkog vijeća donosi sedmočlana ad hoc komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koju čine četiri zastupnika od kojih jedan mora biti iz redova opozicije i tri člana koji su profesori sa pravnih fakulteta u BiH.

Kod prijedloga za imenovanje sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavni sud Republike Srpske dodata je mogućnost da istaknuti profesori sa katedri za Evropsko pravo i Ljudska prava mogu biti nominovani uzevši u obzir sve veći značaj koji će Evropsko pravo i primjena presuda Evropskog suda za ljudska prava imati u daljem ustavnopravnom razvitku BiH.

Ovim setom Zakona, tvrde iz ove stranke, ni na koji način se ne utiče na izbor nosilaca pravosudnih funkcija, niti je to intencija ovog prijedloga, ali se uvodi, kako su rekli, efikasan mehanizam nadzora i mogućeg sankcionisanja članova Vijeća i nosilaca pravosudnih funkcija u slučajevima kada to nalaže vladavina prava i okolnosti zasnovane na utvrđenim činjenicama.

(Patria)