Podsjećanja radi...

Historijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine počinje još 1974.god. Ustavom Socijalističke Bosne i Hercegovine, u okviru SFRJ kada je Predsjedništvo brojalo ukupno 9 članova. Forma u kojoj je i danas zastupljeno Predsjedništvo ustanovljeno je u septembru 1996. godine.


Nakon Općih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih u oktobru 2018. godine, izabran je sedmi saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. 

Na konstitutivnoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 20. novembra 2018. godine, za prvog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH izabran je Milorad Dodik.

Od tada, pa do posljednih izbora, onih održanih u oktobru 2018.godine, svaki član pokušao je na pravi način predstaviti narod koji zastupa. Pokušao?


Koliko se i šta se sve uradilo od oktobra 2018. do aprila 2021. godine i da li su članovi Predsjedništva samo marionete na tim pozicijama; koliko su vidljivi uspjesi njihovog mandata?


Na početku svog Predsjedničkog mandata, Dodik je naglasio da će se u predstojećem periodu zalagati za smanjenje stranog uticaja u BiH, ukidanje OHR-a, težiće jačanju saradnje sa Rusijom i vojnom neutralnošću. Da će se politika tri predsjednika u mnogome razlikovati svjedoče izjave Komšića i Džaferovića, te stavova da BiH treba jačati put za NATO i EU, odnosno zalaganje za poštovanje odluka institucija BiH.


Također, po preuzimanju pozicije Predsjedavajućeg predsjednika BiH, Dodik je demantovao samog sebe i negirao sve izjave koje je prethodno dao, poput onih da je ,,BiH vještačka tvorevina, kako je RS za njega jedina država'' i sl. Sve to palo je u vodu po polaganju zakletve ,,mrskoj'' BiH, kako ju je sam Dodik nazivao. 


Vanjska politika kao primarna djelatnost za koju se zalažu tri predsjednika

Između ostalog, uloga Predsjedništva BiH jeste da svijetu na pravi način predstavi državu i da, samim tim, sprovodi adekvatnu vanjsku politiku u cilju jačanja bh. integriteta i suvereniteta.
Ipak, za ovo vrijeme od oktobra 2018.godine, zahvaljujući pandemiji koronavirusa, da li su Dodik, Komšić i Džaferović na pravi način predstavili Bosnu i Hercegovinu? 
Mislim da je trenutno BiH popularna jedino po aferama koje je potresaju, od spornih ,,malina respiratora'', preko nedovoljno nabavljenih vakcina protiv COVID19 i sl. 

Problemi uvijek dolaze s vrha; i u kućnoj varijanti, porodičnoj atmosferi, ukoliko vlada nesloga među roditeljima to će se ispoljiti na djecu. Tako su i ovdje sada niže institucije djeca i ne sprovode svoju nadležnost jer ne dobijaju dobar primjer ,,odozgo''.


Da je pandemija koronavirusa ,,koristila'' našim predsjednicima svjedoči možda i činjenica da su se njihove aktivnosti, bar one fizičke, trošak i sl, svele na minimum s obzirom da većinu sastanaka sprovode online. Čak se ni Dodik ne mora ,,zahmetiti'' da dolazi u Sarajevo, iako je najavio kako će s ponosom posjećivati zgradu Predsjedništva. 

Shodno najskorijim dešavanjima, još jedan primjer nesloge i vođenja posve tri različite politike je sporni ,,non-paper'' i priča oko rascjepljenja BiH, promjene granica Zapadnog Balkana i tome slično. Dodik kao da je samo čekao da se priča oko navodne autonomije manjeg bh. entiteta rasplamsa, dok su Komšić i Džaferović strogo osudili svake slične ili iste navode.  



Zvanične posjete, telefonski razgovori...

Izgleda da su sve aktivnosti tri predsjednika usmjerene na zvanične posjete drugim državama, odnosne posjete zvaničnika drugih zemalja našoj BiH. Na njima se, navodno, vode razgovori o aktuelnim temama, problemama i slično. Međutim, gdje su rezultati? 

Ne vidimo da su se neki odnosi znantno promjenili, niti ojačali, niti oslabili...

Osim dobrosusjedskih odnosa sa Srbijom, koji svakodnevno jačaju zahvaljujući požrtvovanošću Milorada Dodika.

Novinarka: Semra Šantić