Kada je riječ o ključnim nalazima Izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2021. navodi se nedostatak posvećenosti političkih aktera za reformu pravosuđa, kao i slabo funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje podrivanje uživanja prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi/ima određeni nivo pripreme za sprečavanje i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije postignut napredak u ovoj oblasti u izvještajnom periodu, potrebne su hitne mjere za usvajanja zakona o javnim nabavkama i sukobu interesa koji su na čekanju. Tokom pandemije, negativni efekti široko rasprostranjene korupcije sa zabilježenim političkim klijentelizmom  nastavili su se snažno manifestovati, direktno utičući na dobrobit građana. Selektivno i netransparentno procesuiranje i pokretanje pravosudnih postupaka u slučajevima korupcije izazivaju zabrinutost. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona i iznimno ograničena razmjena obavještajnih podataka. Ni policijske strukture nisu imune na politička uplitanja. Finansijske istrage i zapljene imovine  uglavnom su neučinkovite. Iako su preduzeti neki pripremni koraci, kontakt tačka za saradnju sa Europolom još uvijek nije operativna. Bosna i Hercegovina nije preduzela korake na uspostavi saradnje sa Eurojust-om. Zemlja mora i dalje raditi na borbi protiv terorizma i trgovine drogom i povećati svoje kapacitete za to”, navodi se u izvještaju.

U izvještaju se posebno navodi da je funkcionisanje i koordinacija tijela za sprečavanje korupcije neefikasno. To se odnosi na Agenciju za prevenciju korupcije i koordinacije borbe protiv korupcije (APIK).

“APIK bi trebao imati mnogo proaktivniju ulogu u sprovođenje preporuka GRECO-a i usklađivanju sa međunarodnim standardima", navodi se u izvještaju. 

Analizirana je i uloga Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS kao izoliran ali dobar primjer borbe protiv korupcije, te njihov rad na mapiranju korupcijskih rizika i praćenju javnih nabavki.

Istaknuto je kako se mora jačati neovisnost tijela za sprječavanje korupcije uključujući materijalne i ljudske resurse.

U 2020. godini Ured je obradio 518 prijava korupcije, od kojih je 106 poslano nadležnim istražnim organima, a 53 izvještaja upućena su Tužilaštvu KS. Na čelu Ureda je Erduan Kafedžić. 

Sličan proces mogao bi uskoro zaživjeti u Tuzlanskom kantonu gdje se osniva Ured za borbu protiv korupcije po uzoru na Kanton Sarajevo.


(Patria)