Završen dokazni postupak protiv Osmana Osmanovića u Srbiji, čeka se presuda: BiH zaboravila one koji su je štitili
U petak je završen dokazni postupak u predmetu protiv Osmana Osmanovića, državljanina Bosne i Hercegovine. Potvrdio nam je ovo njegov advokat Đorđe Dozet, advokat koji ga brani pred srbijanskim pravosuđem.
Završne riječi su zakazane za 18. novembar, a od završetka iznošenja završnih riječi se u narednih sedam dana može očekivati presuda, kaže Dozet.
USTUPLJENI DOKAZI
Osmanović je optužen da je u maju i junu 1992. počinio ratni zločin nad civilima srpske nacionalnosti, na lokalitetu Rasadnik kod Brčkog. On je u to vrijeme bio inspektor u MUP-u Republike BiH, u CJB-u Tuzla. Osmanović je uhapšen u novembru 2019. na osnovu krivične prijave koju je MUP RS-a podnio Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije, nakon čega mu je Viši sud u Beogradu odredio pritvor. Kada je uhapšen, za njim nije bila raspisana potjernica, niti je u Srbiji bila podignuta optužnica ili pokrenuta istraga. Srbija uz Osmanovića u pritvoru drži i Huseina Mujanovića. Očekivalo se da će obojica biti izručena našoj zemlji, zajedno sa Edinom Vranjem, koji je u septembru uhapšen na granici dvije države. Diplomatske aktivnosti, ali i saradnja tužilaštava dvije zemlje u pomenuta dva slučaja su zakazale. Prema mišljenju Slavka Peričevića iz Fondacije Istina, pravda, pomirenje, udruženja koje godinama pruža pomoć bh. građanima koji se nađu u sličnim situacijama, najveći problem su bh. institucije.
Problem su bh. institucije, zato neki imaju popust, čak i ratni zločinci, koji šetaju slobodno, iako postoje i žrtve i svi detalji zločina, smatra Peričević
- Organi BiH, tužilaštva, sudovi i ministarstva pravde, prije svih. Pripadnike vojnih formacija država nije zaštitila, govori Peričević i podvlači da je problem država, koja ne štiti one koji su štitili nju.
- Država je imala obavezu da tim ljudima omogući odgovarajuću pravnu zaštitu, jer mnogi su u takvoj poziciji da sebi ne mogu osigurati kvalitetnu odbranu, govori.
Smatra da postoje dvostruki aršini prilikom zaštite uhapšenih bh. građana, ali i da su domaće institucije morale izvan svake sumnje dokazati nevinost, odnosno krivicu nekih ljudi.
- Da su tužilaštva radila, istraživala zločine, pa podizala optužnice ili oslobađala pojedince od sumnji, ovo se ne bi dešavalo. Za ova dva slučaja, Mujanović i Osmanović, bh. pravosuđe je predmete formiralo tek kad su uhapšeni u Srbiji, dodaje Peričević.
Tužilaštvo za ratne zločine u Srbiji ustupilo je Tužilaštvu BiH 24 predmeta za ratne zločine. Iz Tužilaštva BiH su za Oslobođenje potvrdili da su BiH ustupljeni dokazi koji se odnose na više osoba i događaja.
NEMA ODGOVORNOSTI
- Ovi dokazi ustupani su od 2013. do 2018. godine, kako se i navodi u dopisu kolega iz Tužilaštva za ratne zločine Srbije. Dokazi koji su primljeni ulagani su u predmete koji su u radu u Tužilaštvu BiH, a koji su u različitim fazama, navode iz Tužilaštva.
Pojašnjavaju da su predmeti protiv nekih osoba pravosnažno presuđeni, neki su u fazi prijave ili istrage, a neki su proslijeđeni na postupanje nadležnim entitetskim tužilaštvima.
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović smatra da su optužnice u Srbiji podizane protiv svih koji su bili dio Armije RBiH ili MUP-a Republike BiH. Suština je, smatra, da se ti predmeti moraju rješavati unutar BiH.
- Sudilo se Iliji Jurišiću, radilo se o političkom procesu kojim su se pokušale involvirati pojedine osobe iz BiH, kako bi ih se optužilo za neke zločine za koje oni nisu odgovorni, podsjeća Tahirović na desetogodišnju pravnu borbu Jurišića, nakon koje je oslobođenje.
(Admir Oručević)