Tamošnji moćni čovjek Milorad Dodik mjesecima uz blagoslov Moskve intenzivira svoj dugoročni projekt: odvajanje RS-a od zajedničke države, piše Spiegel, prenosi DW.

– Tačno 30 godina nakon izbijanja rata u BiH, u kojem je oko 100.000 ljudi izgubilo živote, povećavaju se upozorenja o još jednom oružanom sukobu u bivšoj Jugoslaviji. Govori se o ratno sposobnoj osovini, koja se proteže od Moskve preko Beograda do Banje Luke i tome da bi velikosrpski separatisti mogli osigurati podršku iz Kremlja. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je početkom aprila u svojoj analizi rizika izričito spomenuo BiH – piše u svojoj analizi njemački list i postavlja pitanje:

– Usuđuje li se Vladimir Putin na bosanskom tlu ponoviti model ukrajinskih “Narodnih republika” Donjecka i Luganska?”

List podsjeća da RS od prošle jeseni po Dodikovom nalogu blokira većinu institucija BiH, te da je više od 200 zakona stavljeno izvan snage.

– Plan nema ništa drugo za cilj nego uništavanje krhke strukture koja je stvorena Dejtonskim sporazumom na kraju rata 1995. godine – piše Spiegel.

– Dodik je samo pijun na velikoj šahovskoj ploči Vladimira Putina, ali pomaknut daleko prema zapadu. Od njegovog ureda nema više od 50 kilometara do vanjske granice EU-a. Srpski ultranacionalist hvali se svojim kontaktima sa šefom Kremlja, koji ga je posljednji put primio u decembru. Redovne strateške upute Dodik dobija od ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i ruskog ambasadora Igora Kalabuhova – piše Spiegel.

List piše i o srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću za kojeg također navodi da održava intenzivne kontakte s Kremljom i da je redovan Putinov gost.

– Vučić slovi za velikog majstora u tome da izbjegne biti jasan. Svojom zemljom, koja ima najbrojnije stanovništvo među zemljama bivše Jugoslavije, ovaj efikasni autokrat vlada čvrstom rukom i i brižljivo izdiferenciranom politikom neopredjeljenja – piše Spiegel.

– Srbija je kandidat za prijem u EU, ali to ne odvraća predsjednika od flerta s Kremljom, hvaljenja srpsko-kineskog prijateljstva i od toga da se u Washingtonu prodaje kao jedini sidro stabilnosti na Balkanu – ocjenjuje Spiegel.

– Baš kao što Rusija svoje imperijalne ambicije prikazuje frazom “russkij mir”– ruski svijet – tako i Srbija opet sve više govori “srpskom svetu” – pojam koji sadrži obavezu brige za sva područja gdje žive Srbi.

Mnogo toga sada ovisi o ponovno izabranom francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu. Hoće li u preostala dva mjeseca francuskog predsjedanja EU-om uspjeti ubrzati integraciju Zapadnog Balkana u EU? Ubrzati pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, postići napredak u pitanju Kosova? Način kako će i kada EU reagirati na napetosti u svom neposrednom susjedstvu biti će odlučujući. Također za Kremlj – ocjenjuje Spiegel.

– Kina naoružava – na granici s EU-om – naslov je teksta u listu Die Welt u kojem se govori o tome da “usred rata u Ukrajini, Peking isporučuje Srbiji moderni sistem protivzračne odbrane”.

Bila je to prva isporuka kineskih protivzračnih raketa u Evropu. Šest ogromnih vojnih transportnih aviona koji su sredinom aprila sletjeli u Beograd izgledali su kao demonstracija sile Pekinga prema NATO-u. I potaknuli su strah da bi Kina mogla naoružati Balkan usred rata u Ukrajini – piše Die Welt.

– Kinesko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da ta operacija “nema nikakve veze s trenutnom situacijom” – što znači s ratom u Ukrajini. Srbija je potom u subotu prvi put javnosti predstavila moderni sistem protivzračne odbrane FK-3 – piše Die Welt.

List piše da stručnjaci smatraju malo vjerovatnim da iza isporuka oružja stoji nova balkanska strategija Pekinga.

– Ali to nije razlog da se Zapad umiri – ocjenjuje list.

– Jer slučaj Srbije pokazuje koliko se Narodna Republika posljednjih godina enormno naoružala. Država više ne želi biti samo ekonomska, već i vojna sila. A za određene kupce je oružje “Made in China” u međuvremenu vrlo atraktivno. Peking godinama održava bliske veze s Beogradom, što Europsku uniju i susjede Srbije čini sve nervoznijima, pogotovo jer je Beograd također u kontaktu s Moskvom. Zemlja još nije otvoreno osudila rusku invaziju na Ukrajinu. U Vijeću sigurnosti UN-a Srbija je tri puta glasala protiv Moskve pod pritiskom Evrope, ali je jedina evropska zemlja osim Bjelorusije koja se nije pridružila međunarodnim sankcijama – piše Die Welt.

(A. Balićevac)