U obrazloženju predloženog rješenja se navodi da Ustav BiH sadrži anahronu odredbu da naknada za funkcionere u institucijama BiH ne može biti umanjena za vrijeme trajanja njihovog mandata.

- Uzimajući u obzir da su te iste institucije predložile i usvojile Budžet za 2022. godinu, te prateće akte, kojima se u jeku globalne finansijske krize njihova primanja povećavaju i do 500 KM mjesečno, a vojnicima i policajcima samo 80 KM, neophodno je usvojiti amandman kojim će se, umjesto sadašnje zabrane smanjenja, zabraniti povećanje naknada funkcionera - navodi predlagač.

Pojašnjava da se zabrana povećanja naknada neće odnositi na državne službenike i zaposlenike u institucijama BiH.

Predstavnički dom bi trebao razmatrati i zahtjev poslanika Denisa Zvizdića da se po hitnom postupku razmatra Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koji predviđa da se umanje koeficijenti za sva izabrana i imenovana lica koji su ranije imali previsok koeficijent.

U obrazloženju se navodi da se predloženim rješenjem onemogućava povećanje plaće za izabrana i imenovana lica, posebno poslanike i delegate u Parlamentarnoj skupštini BiH, te članove Predsjedništva BiH, ministre u Vijeću ministara BiH, te njihove savjetnike koji su i prije povećanja osnovice imali neopravdano visoka primanja.

Predstavnički dom bi trebao razmatrati i zahtjev poslanika Dženana Đonlagića da se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH razmatra po hitnom postupku.

Prijedlog Zakona predviđa da se svim zaposlenim, imenovanim i izabranim licima koji imaju koeficijent 4,00 i više, smanjiti koeficijenti za 12,4 posto, te na taj način neće dobiti povećanje plaća kroz povećanje osnovice.

Pred poslanicima bi se, između ostalog, trebao naći i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o odbrani BiH, čiji je predlagač poslanica Mirjana Marinković-Lepić, kao i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o javnim nabavkama, koji je predložio poslanik Adil Osmanović.

(FENA/A. Balićevac)