U rješenju je navedeno da je razlog za uklanjanje to što je spomenik napravljen bespravno, a ukoliko ga mještani u roku od 15 dana sami ne sruše, to će učiniti inspekcija o trošku mještana, a potom će biti poduzete druge mjere uključujući i kažnjavanje.

Šta kažu iz Opštine Lopare?

"Želimo istaknuti da organizatori ovog čina nisu od Opštine Lopare tražili dozvolu za postavljanje spomenika, što je dodatni razlog iz kojeg će spomenik biti uklonjen u zakonom predviđenom periodu, za šta je već građevinski inspektor donio Rješenje o uklanjanju bespravnog izgrađenog spomenika", navedeno je u saopštenju.

Opština Lopare je izrazila žaljenje zbog ovog “pokušaja narušavanja zavidnog nivoa međunacionalne i međuvjerske tolerancije, poštovanja i saradnje na području Opštine Lopare”, o čemu svjedoče mnogobrojni uspješni projekti i investicije.

"Imajući kao svoj osnovni prioritet u radu poboljšanje kvaliteta života za sve građane, Opština Lopare već godinama neumorno radi na stvaranju klime u kojoj će se svi građani, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost, osjećati sigurni i biti slobodni da učestvuju u svim aktivnostima koje vode ka razvoju i izgradnji zajednice", ističu u saopštenju.

Dodaju kako će Opština Lopare i dalje čvrsto stajati na liniji odbrane tih vrijednosti i sloboda, kao i izgradnji zdrave kulture dijaloga o svim temama koje dijele različite grupe u zajednici, ali će istovremeno i uvijek zaštititi zajednicu od pokušaja stvaranja razdora među ljudima i unošenja nemira koji ide u korist samo onima koji takve situacije žele iskoristiti za svoje personalne političke ciljeve.

"Iz tog razloga, još jednom pozivamo građane da ovakve provokacije i incidente tretiraju s dostojanstvom i bez davanja nezaslužene pažnje i da ne budu pijuni pojedinaca i grupa koji imaju loše namjere. Umjesto toga, naš najbolji odgovor će biti da nastavimo raditi istim tempom na razvoju zajednice i promociji i zaštiti zajedničkih vrijednosti, za sve bolje Lopare i za naše buduće generacije", saopšteno je iz opštinske uprave Lopare.

"Izgrađeni spomenik predstavlja simbol okupljanja Korajki i Korajaca koji su protjerani sa svog ognjišta i mjesto odakle je krenuo put spasa korajskog naroda prema slobodnoj teritoriji. Mještani Koraja žele da njeguju i grade suživot sa svojim komšijama, da ekonomski programi budu prioriteti. a da historijski fakti ne budu iskorištavani u političko prepucavanje pojedinaca i grupa. Također, treba istaknuti da predmetna lokacija, odnosno samo zemljište vjekovima unazad pripadalo je vrijednim Korajcima i korajskoj zadruzi", kaže se u saopćenju mještama Mjesne zajednice Koraj.

Podsjećamo, 15. juna 1992. godine mještani Koraja zaprimili su ultimatum od tadašnjih vlasti općine Lopare, a odmah potom uslijedio je napad na ovo mjesto iz svih pravaca.

"Krizni štab Mjesne zajednice Koraj, zagovarao je mirno rješenje i prihvatio je sve uvjete koje su pred njih postavljale tadašnje vlasti Općine Lopare. Scenario koji je bio primjenjivan u mnogim mjestima širom Bosne i Hercegovine, morao se primjeniti i na Koraj, a to je uništiti i popaliti sve sto je bošnjačko, opljačkati i uz prijetnju i upotrebu vojne sile raseliti stanovništvo. Poučeni iskustvom iz ne tako davne historije, najveći broj stanovnika Koraja nije prihvatio scenarij tadašnjih vlasti, pa su se odmah poslije ultimatuma, uputili se u pravcu Čelića", navodi se u saopćenju Mjesne zajednice.

Upravo na mjestu gdje su se stanovnici Koraja okupili 1992. godine izgrađen je spomenik, koji inspekcija sada želi srušiti. Tokom agresije na našu zemlju u Koraju je ubijeno 59 civila, 120 je registriranih logoraša, a planski počinjena materijalna šteta na imovini iznosi više od 200 miliona maraka.

"Da su se narod Koraja i Bošnjaci uopće, pitali u periodu 1992. godine, za ovim i bilo kakvim spomenicima ne bi bilo potrebe. Sredstva uložena u izgradnju spomenika za sve tri strane, uložili bi u infrastrukturu i druge projekte od opšteg značaja i nikada ne bi došlo do krvoprolića u BiH. Vizuelni izgled spomenika, cvijet ljiljan kroz historiju srednjovjekovne Bosne predstavljao je zaštitni znak kraljeva. Dva ljiljana nalaze se na grbu Republike Srbije. Cvijet ljiljan nalazi se na grbu Grada Doboja, tako da ne vidimo ništa sporno u vizuelnom izgledu spomenika na kojem se ne nalazi nikakvo vjersko i nacionalno obilježje", zaključeno je u saopćenju MZ Koraj.

(A. Balićevac)