CB BiH je objavila drugi krug projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za period 2022-2024. godina. U odnosu na proljećni krug, projekcije vrijednosti svih ključnih makroekonomskih varijabli, u ovom krugu, značajno su revidirane.

"Trenutno projiciramo znatno viši nivo ekonomske aktivnosti, ali i inflacije u 2022. godini", navodi se u njihovoj publikaciji.

Korekcija za 2022. godinu je, kako se ističe, velikim dijelom bazirana na već realizovanoj ekonomskoj aktivnosti za prvu polovinu godine (rast od 5,9% na godišnjem nivou).

Zvanični statistički podaci za prvo polugodište ukazuju na rekordan rast izvoza u prvoj polovini 2022. godine, rast investicija od 24% na godišnjem nivou u istom periodu, te rast lične potrošnje, uprkos visokoj inflaciji. Svi ovi faktori su rezultirali revidiranjem prethodne projekcije naviše.

Sličan je trend ekonomske aktivnosti glavnih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine u srednjem roku, što značajno utiče na neke od glavnih komponenti nacionalnih računa u BiH, prvenstveno neto izvoza.

"U Evropskoj uniji se očekuje značajno usporavanje ekonomske aktivnosti u 2023. godini. Posljedično, projekcija ekonomske aktivnosti u BiH u 2023. godini, zbog očekivanog pada strane potražnje, takođe je revidirana na niže do nivoa od 0,9%. Pod pretpostavkom slabljenja, ali ne i potpunog iščezavanja inflatornih pritisaka u zemlji, rast realnog BDP-a u 2024. godini projiciramo na 1%", navode iz CB BiH.

Negativni rizici na povećanje inflacije na koje su ukazivali u prvom krugu projekcija u 2022. godini su se materijalizovali, o čemu su, kako podsjećaju, izvještavali u svakom krugu brzih procjena inflacije.

"U srednjem roku očekujemo ustrajnije inflatorne pritiske. Projicirana je inflacija od 14,4% u tekućoj godini, te usporavanje u naredne dvije godine. Međutim, ne očekujemo da će se inflacija vratiti na višegodišnji prosjek, zabilježen prije 2022. godine, u srednjem roku", saopšteno je iz ove institucije, čiji stručnjaci ističu da zbog inflatornog pritiska očekuju značajno usporavanje rasta lične potrošnje u nadolazećem projekcijskom periodu.

Sudeći prema zvaničnim podacima za prvo polugodište, faktori koji potiskuju ličnu potrošnju, poput generalno niske prosječne plate i penzije, te nepovoljne starosne strukture stanovništva i demografskih trendova, još nisu dominantno uticali na ličnu potrošnju.

"I u ovom krugu projekcija naglašavamo da se ekonomija ne nalazi u klasičnom poslovnom ciklusu, te da su procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli izložene izuzetno visokom stepenu neizvjesnosti", dodaje se u publikaciji.

Najznačajniji izvori neizvjesnosti su vezani za eksterne uticaje kao što je rat u Ukrajini, koji i dalje uzrokuje snažne turbulencije na međunarodnim tržištima energenata i hrane.

Ukoliko se troškovi energije smanje ili faktori na strani potražnje u srednjoročnom periodu oslabe, to bi moglo smanjiti pritiske na cijene, pišu Nezavisne novine. 



(Erna H.)