Bosanska akademija nauka i umjetnosti Kulin ban (BANUK) danas je u sarajevu organizirala komemorativnu sjednicu povodom smrti Hasana Hadživadića, magistra javnog i privatnog međunarodnog prava, koji je preminuo u ponedjeljak 15. maja u 90. godini. Istaknuto je da će ostati zapamćen kao idejni tvorac akademske i građanske inicijative za povrat Sutorine i Kruševice u sastav Bosne i Hercegovine.
Nakon što je sekretar BANUK-a Berina Beširović iznijela glavne crte iz bogate bigrafije Hasana Hadžiavdića u znak priznanja i zahvalnosti tom velikom čovjeku, predsjednik akademske i građanske inicijative za povrat Sutorine i Predsjednik BANUK-a akademik Suad Kurtćehajić održao je predavanje o historijskim i pravnim činjenicama o Sutorini kao "našem drugom i mnogo važnijem izlazu na more koje je naša politička vlast prepustila Crnoj Gori, iako su ključni historijski i pravni argumenti bili na strani Bosne i Hercegovine".
Kurtćehajić je ukazao na činjenice da je Sutorina od 1371. godine bila u sastavu srednjevjekovne Bosne a poslije u okviru Osmanskog carstva u sastavu Bosanskog pašaluka odnosno Bosanskog vilajeta sa izuzetkom dvadesetak godina kada su Mlečani preoteli kompletno more koje se nalazilo u sastavu Bosanskog pašaluka.
- Dubrovčani su platili Austrijancima pet hiljada zlatnika da se dva izlaza na more Klek i Sutorina vrate Osmanlijama kako bi izbjegli da se graniče sa Mlečanima što je postignuto Karlovačkim mirom 1699. godine. Na Berlinskom kongresu utvrđene su granice Bosne i Hercegovine sa dva izlaza na more Neumom i Sutorinom i to se nije mijenjalo sve do ratifikacije 24. novembra 2015. godine. Sutorina je bila vlasništvo Bosne i Hercegovine a Crna Gora se nalazila u nesavjesnom posjedu od 1945. godine - kazao je Kurtćehajić.
Podvukao je da Komisija za državne granice nije imala dokument niti znala da je Predsjedništvo AVNOJ-a na svojoj sjednici od 24. februara 1945. godine potvdilo da BiH ulazi u Jugoslaviju sa granicama utvrđenim na Berlinskom kongresu, a to znači sa dva izlaza na more.
Kurtćehajić smatra da je najtragičnije da je Sutorina prepuštena Crnoj Gori na bazi procjena i kalkulacija, kako je rekao, "naših političkih predstavnika, koji su procjenjivali da li možemo ili ne dobiti taj spor umjesto da se cijeli proces preda na arbitražu u ruke stručnjacima pa da oni presude čija je Sutorina".
Kurtćehajić je izrazio žaljenje što je Hasan Hadžiavdić nije dočekao ostvarenje svog životnog sna - povrata Sutorine, "možda nekada kada se stvore uslovi da se to pitanje ponovo preispita".
(Ajdin B.)