Milanović smatra kako su Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i BiH već trebale biti u Europskoj uniji.

Hrvatski predsjednik poručio je na zajedničkoj konferenciji za medije s bugarskim kolegom u Sofiji kako Bugarska nije primljena u šengen jer je konkurencija, pri čemu se argumentacija o europskim vrijednostima koristi kako bi se kamuflirali konkretni financijski interesi.

Europsko vijeće dalo je zeleno svjetlo hrvatskom ulasku u šengen početkom decembra prošle godine, ali je na istom sastanku Austrija blokirala bugarsko i rumunjsko pristupanje šengenu, a Nizozemska samo bugarsko.

Beč je to argumentirao nekontroliranim priljevom ilegalnih imigranata kroz te zemlje, a Amsterdam korupcijom i stanjem ljudskih prava u Bugarskoj.

Milanović je kazao kako o toj temi treba „govoriti otvoreno kao i o nizu drugih stvari o kojima se u EU govori zatvoreno, prikriveno, katkad i cinično“.

Prepreku europskom putu Sjeverne Makedonije predstavlja i spor sa Sofijom. Sofija, između ostalog, traži da bugarska nacionalna manjina uđe u ustav, a Radev je istaknuo kako je to potrebno da bi se ispunili kopenhaški kriteriji u području ljudskih prava.

Hrvatski i bugarski predsjednik dotakli su se i rata u Ukrajini, prenosi Hina.

Bugarski predsjednik Rumen Radev je poručio kako je prvoga dana ruske invazije na Ukrajinu osudio agresiju kojom se „gazi međunarodno pravo“ te da podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.

No, istaknuo je kako je potrebno „što prije“ pronaći diplomatsko rješenje sukoba.

Pritom je naglasio da države članice Europske unije imaju različitu historiju, a Bugarska ne može zaboraviti da su za oslobođenje Bugarske ginuli vojnici Ruskog Carstva, među kojima su i Rusi i Ukrajinci, te da su mu ti narodi „podjednako bliski“.

“Zabrinjava nas širenje konflikta”, kazao je, dodavši kako rat utiče na ekonomiju Bugarske.

Bugarski predsjednik Rumen Radev zahvalio se Milanoviću na podršci i “jasnom stavu” po pitanju članstva Bugarske u šengenu.

Također je kazao da Bugarska nije u šengenu zbog unutarnjopolitičkih razloga koji su zamotani u “priču o vladavini prava”.

(Ajdin B.)