Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. maj 1992. kada je Krizni štab Opštine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da domove označe bijelim čaršafima, a kada su se kretali gradom bili su primorani nositi bijelu traku oko ruke.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić naglasila je da su zločinci 1992. godine građanima Prijedora i okoline, nesrpskom stanovništvu, namijenili potpuno uništenje.

- Ljudi su surovo ubijani, odvođeni u logore gdje su izloženi najstravičnijim mučenjima i zločinima kakve ljudski um teško može zamisliti. U zločinu protiv čovječnosti, u logorima je zatočeno više od 30.000 nedužnih ljudi. U Prijedoru je ubijeno više od 3.176 civila, još uvijek se traga za više od 500 žrtava - kazala je Karić.

Podsjetila je da su posmrtni ostaci Prijedorčana do sada pronađeni na 501 lokaciji u 73 masovne grobnice, na području deset općina, na području tri države, piše Fena. Kosti ubijenih su se često pronalazile i po nekoliko stotina kilometara od mjesta ubistava, što svjedoči o sistemskoj organizaciji zločina.

- Danas, šutnja onih koji znaju istinu o nestalim, te veliki broj negatora zločina, pokazuju da svim silama moramo raditi na suočavanju s prošlošću, jer bez pravde za žrtve, ne možemo očekivati bolju budućnost.

Zbog toga mi je izuzetno značajna odluka o Danu sjećanja na žrtve zločina protiv čovječnosti u Prijedoru, koju su vijećnici Grada Sarajeva jednoglasno usvojili - navela je gradonačelnica.

Dodala je i da je presuda Stanišiću i Simatoviću historijska, te da se nada da će naredne godine u Prijedoru biti učinjeni makar prvi koraci ka izgradnji spomenika za ubijene Prijedorčane.

Direktor MESS-a i autor filma "Snaga duha" Nihad Kreševljaković naglašava da mu je veliko zadovoljstvo što MESS ove godine učestvuje u obilježavanju programa posvećenog "Danu bijelih traka - Prijedor".

- Drago mi je što možemo doprinijeti da se sačuva sjećanje na te ljude, na njihovo stradanje i da podsjetimo na činjenicu da zločini ne zastarjevaju, te da kroz film "Snaga duha" možemo pokazati i drugu stranu priče, s obzirom da se film bavi povratnicima u Kozarac, zajednicu koja bilježi najveći poslijeratni povratak.

Mislim da je važno ukazati na važnost ljudi koji su svojim povratkom na najhrabriji način pokazali zločincima da nisu uspjeli u svojoj namjeri - zaključio je Kreševljaković.

(Patria/Ajdin B.)