Većina zemalja članica UN-a odlučila je da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Posebna savjetnica Alice Wairimu Nderitu pozdravlja usvajanje Rezolucije UN-a kojom se uspostavlja Međunarodni dan razmišljanja i obilježavanja genocida 1995.u Srebrenici.

To će biti ključno u odavanju počasti žrtvama i nasljeđu onih koji su neumorno radili da im se pravda donese.




Podsjetimo, i Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije nazvalo je “historijskim trenutkom" usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a.

“Generalna skupština UN-a usvojila je Rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, među čijim sponzorima je i Slovenija. Ovaj historijski trenutak potvrđuje posvećenost međunarodne zajednice godišnjem sjećanju na dostojanstvo žrtava genocida, koji je odnio najmanje 8.372 života”, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije.

Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici je veliki dan, ne samo za BiH, nego i za odnos prema žrtvama, preživjele i članove porodica žrtava, rekao je ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija nakon usvajanja Rezolucije.

„Ovo je veliki dan i za cijeli svijet koji je ponovo vratio Srebrenicu u fokus i koji se prema Srebrenici odredio kao o jednoj planetarnoj tragediji, zločinu genocida. Ovo svojevrsna poruka negatorima genocida, onima koji planiraju eventualno nešto da urade što se može okončati na ovaj način. Ovo je veliki dan za otvaranje procesa pomirenja u BiH i regionu“, kazao je Lagumdžija, dodavši da je 'ovo što je urađeno u UN-u velika stvar i za sam UN'.

„I zemlje koje su bile suzdržane su sve do jedne u obraćanju priznavale da se desio zločin genocida koji se mora sankcionirati i prevenirati. Veliki broj suzdržanih su nama prilazili i izvinjavali se zbog pritiska jednog broja zemalja koje su se dičile time da će biti protiv“, naveo je.

Već 11. jula ove godine će biti u UN-u prvi put biti obilježen Dan sjećanja i komemoracije i refleksije na genocid u Srebrenici 1995., dodao je.

„Najavljujem da već 1. jula počinjemo obilježavanje ovdje u zgradi UN-a“, kaže Lagumdžija.

Mađarska je glasala zajedno sa Rusijom i Srbijom, i to nije nikakvo iznenađenje, navodi Lagumdžija.

„To je taj Bermudski trougao u koji pokušavaju da uvuku i ostatak regiona i Evrope. Veliki broj islamskih zemalja je bio pod strašnim pritiskom. Ono što sam ja ovdje doživio u posljednjih nekoliko mjeseci, to u svojoj bogatoj karijeri nisam vidio, koliko se diglo diplomatske, ekonomske snage koja je pokušala kroz razne geostrateške poteze smanjiti naš utjecaj“.

Naglašava da mu posebno zadovoljstvo pričinjava veliko jedinstvo zemalja EU, koje su, kaže, toliko shvatale da je ovo mnogo veće od same Srebrenice.

„Mi smo u svijetu podigli Srebrenicu na planetarni pijedestal. Ovi negatori genocida, oni su sebi učinili medvjeđu uslugu i izdigli su Srebrenicu pred cijelu planetu - i UN je ovih dana bio u znaku Srebrenice. Ako su htjeli da nas eutanaziraju, mogli su to mnogo inteligentnije uraditi“, rekao je on.

Dalje kaže da je 'ovo satisfakcija svima nama koji smo preživjeli rat, žrtvama, ljudima koji su proveli rat u Sarajevu u obruču, i lično meni, jer Srebrenica je simbol svih stradanja od zločinačke ruke u agresiji na BiH'.

„Nije ovo nikakav razlog za trijumf, ovo je razlog da pozovemo Aleksandra Vučića i druge ljude u regionu - dajte dođite malo sebi. Shvatite da ne možete biti izolovani u svijetu kao negatori genocida“.

Potom je dodao:

„Tekst s kojim smo krenuli je lošiji od teksta koji imamo ovdje. Mjesecima smo radili na formiranju grupe prijatelja, gdje smo mi molili Njemačku i Ruandu da budu kopredsjedavajući jer smo smatrali da oni imaju najveći kredibilitet. Govorio sam da ova  Rezolucija ne treba žrtvama koliko treba cijelom svijetu. Najteže je bilo  formirati grupu prijatelja, dobiti suglasnost. Ima tu veliki broj prijatelja koji su nam zamjerili što ih nismo zovnuli u grupu prijatelja. Ali naš princip je bio da vidimo postoji li planetarna saglasnost o tome, da uzmemo neku vrstu uzorka zemalja iz cijelog svijeta. Nekad smo se ovdje osjećali posljednjih mjeseci kao da smo na nekom malom gliseru sa zoljom, motamo se između nosača aviona. I došli smo do mnogo boljeg teksta".

Ističe da je 'ogroman posao urađen u posljednja dva dana'.

„Ovdje smo puno toga uradili, ali protiv sebe smo imali strašnu mašinu, nisam je vidio ovako energičnu,  jedan broj zemalja, prije svega Rusija, su pokušali da ovo iskoriste u jedno geostrateško preslaganje terena. Pokušaj je bio izvoza nestabilnosti iz Ukrajine na Zapadni Balkan, pa i BiH, mi kad smo krenuli u ovo, tada uopšte Gaza nije bila ni na vidiku. Oni koji pitaju – zašto sad – to je glupo pitanje, pa nismo mi ovo napravili posljednjih 20 dana, na ovom se radi više od godinu dana“.

(Erna H.)