Migranti koji su preživjeli tvrde da se nije utopilo više od 11 osoba, koliko je tijela i izvučeno iz Drine. Među njima i beba za koju se pretpostavlja da nije starija od devet mjeseci.

Policija traga za muškarcem koji je prevozio migrante. On je preživio prevrtanje čamca i pobjegao je od kuće. Kako Vijesti.ba saznaju, krijumčar je čamcem najprije prevezao jednu turu od 15 migranata, a nakon toga još jednu. Taj čamac se prevrnuo.

Ovo je jedna od najvećih nesreća koja je evidentirana na ruti preko BiH od početka migrantske krize. Policijske agencije u BiH registrovale su više od 140.000 ilegalnih migranata koji su kroz BiH prošli na putu ka zapadnoj Evropi od 2018. Među ilegalnim migrantima dominirali su državljani Afganistana, Pakistana, Iraka, Sirije te Bangladeša.

Ilegalni migranti se u BiH, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), zadržavaju najduže do mjesec dana jer im je jedini cilj pokušati preći granicu s Hrvatskom i nastaviti put ka Zapadu. IOM je ranije proveo anketu među ilegalnim migrantima, a ispitanici su naveli kako je njih više od 70% najmanje jednom neuspješno pokušalo prijeći granicu, pri čemu ih je zaustavila policija.

Posljednji izvještaj IOM-a o mobilnosti migranata u BiH, koji uključuje intervjuisanje 609 migranata, pokazuje da se oni u prosjeku u BiH zadržavaju 32 dana, da ih je 69% po zemlji putovalo autobusom, a 25% taksijem.

Ispitanici su koristili društvene mreže i instant-poruke kako bi organizovali svoja putovanja u zapadnu Europu. Najčešće korištene platforme su WhatsApp, Facebook i Viber. Istraživanje je pokazalo da je većina ispitanika iz Sirije (76%) i Afganistana (64%) označila Njemačku kao svoju željenu destinaciju.

Državljani Maroka (36%) preferirali su Francusku kao svoje željeno odredište. Nadalje, pojedinci iz Nepala (59%) i Pakistana (57%) naveli su Italiju kao svoj primarni izbor destinacije. Sve više ljudi ulazi u zemlju, ali i vrlo brzo iz nje odlazi, u prolazu se ponekad zadrže manje od tri dana. Ovo su neki od indikatora da se unutar mreže povećava broj trgovaca ljudima i krijumčara koji im organizuju rute i kretanje.

Migranti se ne zadržavaju dugo, ne ostaju ovdje u nedostatku drugih opcija jer su im mogućnosti već osigurali trgovci ljudima i krijumčari. Ovo pokazuje da trgovci i krijumčari iskorištavaju slabosti osoba koje su u pokretu, naglašavaju iz IOM-a te dodaju da uz to očito idu eksploatacija, zlostavljanje i svi oblici eventualnog nasilja.

Osam osoba, među kojima su i četiri koje Europol označava visoko vrijednim metama, odnosno vođama, uhapšeno je ovih dana u Bugarskoj zbog sumnje da su bile dio kriminalne organizacije koja je krijumčarila migrante u Evropu.

Riječ je o dobro organiziranoj kriminalnoj skupini koja je migrantima naplaćivala velike iznose kako bi ih balkanskom rutom iz Turske prokrijumčarila u Bugarsku i dalje u Europu. Ilegalni migranti su, prema izjavama, plaćali 6000 eura da bi ih se prokrijumčarilo u BiH te oko 4000 eura za krijumčarenje u Srbiju.

Kada je u pitanju način dolaska u BiH, 79% anketiranih izjavilo je da su u BiH prešli iz Srbije, a 16% iz Crne Gore. Neki ispitanici plaćaju u paketu iz svoje zemlje porijekla za kretanje po zapadnom Balkanu, a ne po pojedinačnom graničnom prelazu unutar ove regije. Ispitanici iz Sirije tako su u prosjeku plaćali 4438 eura od početka putovanja.