U Evropi se smrznuto meso može koristiti za ljudsku ishranu do šest mjeseci, dok je u Bosni i Hercegovini taj rok produžen na godinu dana. Ova razlika u pravilnicima stvara prostor za domaće uvoznike da nabavljaju meso iz Evrope po niskim cijenama, čime se dodatno ugrožava domaća proizvodnja.
Prema podacima iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, uvoz svježeg mesa nastavlja rasti. U prvih devet mjeseci ove godine, BiH je uvezla svježeg mesa u vrijednosti od 424,7 miliona maraka, što predstavlja porast od 15 posto ili 58 miliona maraka u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Glasnogovornica UNO BiH, Darjana Maglov, navela je da je uvezeno oko 59,9 miliona kilograma mesa, od čega najviše goveđeg i svinjskog.
Domaći farmeri trenutno pokrivaju samo 20 posto potreba tržišta, a neusklađenost pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa postavlja ozbiljan izazov za njih. Kako ističe za BHRT Mišo Maljčić iz Skupštine Saveza poljoprivrednih proizvođača RS, “ako ne uskladimo te pravilnike s EU, uvijek ćemo čistiti EU da ne moraju to prodavati ili plaćati uništenje u kafilerijama.” Ova situacija je dodatno pogoršala stanje domaće proizvodnje.
Ranko Sarajlić iz Laminaca (Gradiška) naglašava da domaći proizvođači trpe štetu zbog nelojalne konkurencije, jer se meso koje je u drugim državama za bacanje dovodi u BiH. “To je lako riješiti, međutim na razini BiH vlast nema volje da to reši. Zašto nije i kod nas rok uporabe smrznutog mesa šest mjeseci?” pita se Sarajlić.
Poljoprivreda i proizvodnja hrane predstavljaju strateške sektore za svaku zemlju, ali u BiH to nažalost nije slučaj. Ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja smatra da je potrebno zaštititi domaću proizvodnju kroz subvencioniranje, promociju i jače kontrole ulaska takvih roba. “Sve što je u skladu s zakonom ne možemo zaustaviti, ali trebamo nadgledati uvoz takvih roba”, dodaje Ljuboja.