U čast godišnjice muzeja, svim posjetiocima ponuđena je besplatna posjeta od 10 sati do ponoći, a osim izlaganja originala sarajevske Hagade, svi koji dođu u muzej će moći uživati u raznovrsnim sadržajima, poput cjelodnevne prodajne izložbe muzejskih publikacija, suvenira i starih razglednica.

Mirsad Sijarić, vršilac dužnosti direktora Zemaljskog muzeja BiH istakao je da je ovaj dan poseban kako za Zemaljski muzej tako i za Sarajevo. Kako je kazao, ove godine su osim redovnih aktivnosti pripremili i prezentacije aktivnosti koje dosad nisu bile u ponudi Zemaljskog muzeja.

“Ono što je najvažnije očekujemo da naši posjetioci danas iskoriste priliku da vide ono što inače, ne mogu, a to je ono što se dešava iza zatvorenih vrata, u kancelarijama i našim radionicama, gdje će naši kustosi i konzervatori danas na otvorenom prezentirati poslove kojim se bave i koje posjetioci ne mogu da vide”, kazao je Sijarić.

Ovim aktivnostima žele, naglasio je, pakazati da Zemaljski muzej nije galerija u kojoj se “samo izlažu lijepe, zanimljive, stare stvari, već da se ovdje odvija cijeli niz aktivnosti koji zahtjeva svoje procedure, metodologije i slično”.

Najmlađi, ujedno i najbrojniji posjetitelji Zemaljskog muzeja danas će moći učestvovati u radionici za djecu “Mozaik” u Odjeljenju za arheologiju te otvaranju dječijeg kutka i predstavljanja modela dimetrodona u zgradi Odjeljenja prirodnih nauka.

Među prvima koje sa djecom došao obići muzej je i Steffan iz Njemačke, koji već nekoliko godina živi u Sarajevu. Kako je za AA kazao, ovo je prvi put da obilazi muzej, a došao je kako bi se bolje upoznao s historijom BiH. 

"Vidjeli smo izlaganje sarajevske Hagade, sviđa nam se jako. Inače, nismo puno poznavali historiju zemlje, tako da je ovo i djeci interesantno", kazao je Steffan. 

U okviru programa danas će biti upriličeno i predstavljanje kartica Kluba prijatelja Zemaljskog muzeja BiH. Pored besplatnog godišnjeg ulaza u Zemaljski muzej BiH, u zavisnosti od odabrane kartice, članovi Kluba će uživati i brojnim novitetima i na taj način podržati rad i aktivnosti ove institucije.

U večernjim satima na programu je koncert kvinteta “Klaster” Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, te otvaranje dviju izložbi – arheološke postavke “Ars erotica” autora Adnana Busuladžića, te “Arktičke sudbine” francuskog fotografa Nicolassa Mingassona, obje u zgradi Odjeljenja za etnologiju. Izložba “Arktičke sudbine” je već predstavljena u Parizu, u Muzeju čovjeka, najvećem francuskom muzeju antropologije.

Na današnji dan 1. februara 1888. godine u Sarajevu je osnovan Zemaljski muzej koji je postao najvažniji naučno-istraživački centar na Balkanu, a koji i danas u svojim prostorijama čuva jedinstvene zbirke i predmete od neprocjenjive važnosti. 

Muzejski kompleks čine četiri paviljona međusobno povezana pristupnom terasom, te botanički vrt koji zauzima centralni prostor. Projektant čitavog kompleksa i glavni nadzornik nad izvođenjem radova bio je arhitekta Karlo Paržik, tadašnji građevinski nadsavjetnik Zemaljske vlade.

Kroz svoju stogodišnju historiju muzej je uvijek bio otvoren za posjetitelje čak i tokom agresije na BiH kada su ga njegovi zaposlenici redovno obilazili. 

Jedna od najstarijih naučnih institucija u BiH svoja vrata za sve posjetitelje zatvorio je 4. oktobra 2012. godine nakon višegodišnjeg nerješavanja pravnog statusa ove institucije. Građanska akcija "Ja sam Muzej" pokrenuta je u julu 2015. godine s ciljem da se BiH i međunarodna javnost podsjeti kako je najznačajnija muzejska institucija u zatvorena zatvorena gotovo tri godine.  Na oduševljenje uposlenika Muzeja i građana Sarajeva, Zemaljski muzej BiH je ponovo svoja vrata za sve otvorio 15. septembra 2015. godine.

(Anadolu Agency)