Dvotomna zbirka pjesama životno je djelo penzioniranog profesora muzike Jusufovića, koji je građu za ovu izuzetno vrijednu knjigu počeo prikupljati 1966. godine. Namjera mu je bila sačuvati od zaborava tu neprocjenjivu nematerijalnu kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine - sevdalinku.

Ovo kapitalno djelo na 1.450 stranica donosi 1.040 sevdalinki i bh. pjesama, s njihovim tekstovima, notnim zapisima i melodijskim linijama.

Autor knjige profesor Šahbaz Jusufović ističe za Fenu da je ljubav prema sevdalinci stvorio uz djeda Šabana koji je svirao harmoniku i od kojeg je čuo izvedbu velikog broja sevdalinki. On inače dolazi iz muzičke porodice, te se osim njegova djeda muzikom bavi veliki broj njenih članova, među kojima je i sin. Sevdalinka je stoga, kazao je, uvijek bila prisutna u njegovom domu.

- Različiti su izvori odakle sam crpio podatke - pisao sam po pjevanju mog djeda koji je bio moj uzor, zatim s radijskih snimaka, te zapisivao pjesme slušajući gramofonske ploče. Sevdalinka nastaje u 16. vijeku i jedna  od najstarijih koje se smatraju zapisanim je "Kiša ide, trava raste, gora zeleni", koja se sada pjeva "Kiša pada, trave raste, gora zeleni". U ovoj knjizi ima i pjesama koje su gotovo zaboravljene, kao što je "Oj, Orašje". Tu su i pjesme koje čak nisu nikada ni snimljene, kao što je "Akšam uči, a meni se drijema, ja bolujem a dragog mi nema". To je jedna od do sada neizvedenih pjesama i praktično je zaboravljena - istaknuo je.

Jusufović govori da je za knjigu birao najkvalitetnije pjesme u muzičkom i tekstualnom pogledu, najinteresantnije po aranžmanima, te pisao po najboljim izvođačima sevdalinki i sandžačkih narodnih pjsama, kao što su Zaim Imamović, Safet Isović, Beba Selimović, Zehra Deović, Nada Mamula, Himzo Polovina, Zekerijah Đezić, Muhamed Mujkanović, Hamdija Šahinpašić, Ksenija Cicvarić i drugi.

Čak 80 posto pjesama u knjizi "čiste" su sevdalinke, a ostalo su napisane pjesme koje je narod prihvatio kao sevdalinke, a poznat im je autor teksta. To je, naprimjer, pjesma "Sve behara, sve cvjeta" ili "Oj, Ilidžo".

Po obimu i cjelovitosti obrađenog materijala u BiH nema sličnog izdanja posvećenog sevdalinkama. Jusufović podsjeća da je veliki zapis pjesama uradio češki putopisac Ludvig Kuba, čija je knjiga objavljena 1893. godine u sarajevskom "Glasniku". On je tada obišao područje BiH i zapisao oko 1.100 napjeva bosanskih pjesama. Jusufovićevo dvotomno izdanje prvo je takve vrste u BiH nakon 130 godina.

- U knjigama su zapisani tekstovi, melodije s notama i harmonijska podloga. Muzičke škole i muzička akademija nastale su u BiH tek nakon Drugog svjetskog rata i prve muzički pismene osobe koje su došle na bh. tlo bili su Nijemci, Austrijanci i Česi. Stoga je nepismenost ljudi u muzičkom pogledu na našim područjima najveći razlog nezapisivanja tih melodija - ustvrdio je. 

Nada se da će knjiga biti cijenjena te poslužiti mnogima za dalji rad i očuvanje sevdalinke, kao i pružiti mogućnosti za njeno dalje proučavanje.

O knjigama, koje je izdao Bosanski kulturni centar Tuzla, sutra će u Bošnjačkom institutu govoriti promotori - kompozitor Asim Horozić, književnik Nijaz Alispahić, etnomuzikologinja Tamara Karača-Beljak te izdavač i direktor Bosanskog kulturnog centra Tuzla Edis Bajić.

U okviru programa predstavljanja bit će upriličen i koncert sevdaha uz učešće Nedžada Salkovića i Zekije Sumana, uz pratnju Narodnog orkestra Univerzitetskog kulturno-umjetničkog društva "Zvonko Cerić" iz Tuzle, pod upravom Hazima Jusufovića.

(Fena / Haris Ahbabović)