17.3.2018. 12:00
0
Rukopisi Ahmeda Sudija iz bh. zbirki izloženi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci
U auli Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu do 31. marta postavljena je izložba nazvana "Djelo Ahmeda Sudija Bošnjaka u rukopisnim zbirkama u BiH", koju je priredio Osman Lavić.

On kaže da se radi o rukopisima koji se čuvaju u bh. rukopisnim zbirkama. Najviše ih je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, dva su u Nacionalnoj biblioteci BiH, te po jedan u Bošnjačkom institutu i Arhivu Grada Sarajeva.

- Radi se o temeljnim, ključnim djelima Ahmeda Sudija Bošnjaka koje je pisao na turskom jeziku, a ustvari predstavljaju komentare perzijske književnosti Sadijevog "Đulistana" i "Bustana", Hafizovog "Divana", Rumijeve "Mesnevije"“ i dvije gramatike - ističe Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke.

Pojašnjava da su ti rukopisi u Gazi Husrev-begovu biblioteku dospjeli iz različitih mjesta u BiH (Mostar, Foča, Travnik) što svjedoči da su bili korišteni (izučavani) kao udžbeničko štivo u odgojno-obrazovnim institucijama BiH za vrijeme osmanske uprave.

- Interesantno je napomenuti da je Ahmed Sudi Bošnjak živio i djela pisao u Istanbulu, a njegova djela su došla ovdje. Istim putem kojim je on otišao prema istoku u cilju obrazovanja i karijere, vraćala su se i njegova djela ovdje, što dokazuje da BiH (Bosna u to vrijeme) u kulturnom i obrazovnom pogledu nije bila provincija, bila je u punopravnom statusu. U njenim obrazovnim institucijama (medrese i drugo) izučavala se literatura identična onoj koja se izučavala u drugim svjetskim centrima - kazao je.

Lavić ističe da su mnoga od tih djela prepisana u BiH, što je još jedno svjedočanstvo da je postojala potreba za tim rukopisima.

- Jedan od najstarijih prijepisa "Bustana" nalazi se u našim bibliotekama. Prepisan je osam godina prije Sudijeve smrti ili neposredno nakon što je to napisao, a jedan primjerak uvakufio je njegov učenik Derviš paša Bajezidagić za svoju džamiju i medresu u Mostaru - kazao je.        

Istaknuo je Lavić i zabilješku (na jednom od rukopisa u okviru ove izložbene postavke) da je namijenjen svim zaljubljenicima perzijske književnosti, a na čuvanje povjeren bibliotekaru Memi Šah-begove biblioteke u Foči 1619. godine. To je, kaže, 20 godina nakon Sudijeve smrti.

Ahmed Sudi Bošnjak ubraja se u najznačajnije komentatore perzijskih klasika i arapskih gramatičkih djela u Osmanskom carstvu, a radi se o čovjeku koji potječe s naših prostora (iz mjesta Sudići u okolini Čajniča). Sudijevi komentari perzijskih klasičnih djela tri stoljeća su korišteni kao udžbenici perzijskog jezika diljem Osmanskog carstva, a nalaze se i među prvim štampanim knjigama u Turskoj.

Izložba rukopisa Ahmeda Sudija Bošnjaka koji se čuvaju u bh. rukopisnim zbirkama postavljena je kao uvodni dio međunarodnog naučnog skupa o njegovom životu i djelu, održanog ranije ove sedmice u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.


(Fena/Admir Oručević)

0
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Redakcija
T:
F:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.