Savjetnica beogradskog Etnografskog muzeja Jelena Tešić-Vuletić istakla je da se iza stručnog naziva izložbe krije mnogo suptilnija tema, a to je žena.

- To je prikaz žene u kratkom periodu njenog najvećeg sjaja, perioda kada stasa za udaju, pa do prelaska u novi dom - pojasnila je.

Navodi da je taj period podijeljen na tri statusa, djevojke-udavače, nevjeste i supruge.

U prvom dijelu, dodala je, prikazan je nevjestinski nakit sa posebnim akcentom na oglavlje, jer ga stavlja samo na dan vjenčanja, a nakon toga samo u posebnim prilikama.

- Nakit također govori i o statusnom simbolu djevojke, nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i ekonomskom stanju. Ako djevojka ima više nakita na sebi to znači da dolazi iz bogatije porodice i ima više mogućnosti da se uda za nekog bogatijeg - pojasnila je Tešić-Vuletić.

Istakla je da nakit ima i zaštitnu ulogu, jer se vjerovalo da je nevjesta u prelaznom periodu najviše izložena 'negativnim i zlim uticajima'. Tako su se, između ostalog, djevojke štitile paunovim perima koje su nosile na oglavlju, zatim crvenom bojom, ali i zvucima koje nakit stvara prilikom kretanja, a koji rastjeruje 'zle duhove'.

Posjetioci mogu vidjeti i djevojačku spremu za buduću porodicu, odnosno škrinju u kojoj se nalaze ćilimi, peškiri, čarape, rukavice, a koje je djevojka sama pripremala.

Etnografski muzej u Beogradu čuva više od 50.000 etnografskih predmeta, većinom iz XIX i prve polovine XX vijeka, a najbrojniji su predmeti koje je izrađivalo, oblikovalo, ukrašavalo i koristilo seosko stanovništvo dok u manjem obimu fond sadrži i dio stvaralaštva seoskih i gradskih zanatlija.

Izložba je otvorena do 10. juna.  

(Fena/Alen Avdić)