Izložba će trajati od 18. maja pa sve do 15. juna ove godine. Autorice stručne koncepcije i postava su: Natalija Čondić i Morana Vuković, Arheološki muzej Zadar.

Na zadarskom se poluotoku kontinuirano živi već tri tisuće godina. Najstarije naselje, koje je zauzimalo površinu današnje uže gradske jezgre, osnovali su u 9. stoljeću pr.n.e. 

Liburni, jedan od mnoštva naroda koji su tijekom željeznoga doba naseljavali područje Mediterana. Sve do dolaska pod izravni utjecaj rimske civilizacije na prijelazu stare u novu eru, Zadar je bio najznačajnije liburnsko utvrđeno naselje – gradina i najveća liburnska trgovačka luka. 

Od svoga osnutka, grad je prešao put razvoja od običnoga naselja do protourbanoga središta koje je zrcalilo opću socijalnu i kulturnu sliku epohe kojoj je pripadalo. Presudnu važnost u tom razvoju  imao je povoljan smještaj na samoj sredini istočnoga Jadrana, neposredno uz važne pomorske plovidbene pravce. Izvrstan položaj  i značenje koje je u završnim stoljećima stare ere imao kao razvijeni općinski protourbani centar svakako su razlozi zbog kojih su Rimljani u Zadru i osnovali koloniju, rimsko naselje najvišega statusa.

Zbog tisućljetnog kontinuiteta života na poluotoku i dugog niza različitih građevinskih intervencija nedostaju nam jasno vidljivi materijalni tragovi željeznodobnoga naselja. Njih pronalazimo u arheološkim slojevima u temeljima današnjega grada. Ti slojevi sadrže pokretnu i nepokretnu materijalnu kulturu čije proučavanje predstavlja temeljni alat za  rekonstruiranje načina života zadarskih Liburna.

Izložba donosi saznanja o najstarijoj prošlosti grada, te po prvi put prezentira građu pronađenu u željeznodobnim slojevima na nekoliko novijih nalazišta u centru poluotoka. Osim domaće liburnske željeznodobne keramike ova izložba prezentira keramički materijal koji je uvožen kontinuirano na ove prostore još od 8. pa do 1. stoljeća pr.n.e. s matičnog grčkog područja te južne Italije. Luksuznost i jedinstvenost ovih predmeta, poput vještih slikarija iz pera grčkog slikara s kraja 5.st.pr.n.e., čije ime otkrivamo javnosti po prvi put baš u Sarajevu, daju još veću čar izložbi i razotkrivaju fini ukus Liburna.