Knjiga donosi djela akademskog slikara Sebasa Velasca koji je kazao da je nekoliko puta dolazio u Sarajevo te je tokom jednog boravka nacrtao sliku grada kojeg je mogao vidjeti s prozora zgrade na Skenderiji.

- Moj prijatelj Guillermo Velasco kod kojeg sam bio u posjeti odlučio je napisati tekst koji bi pratio tu sliku na izložbi koju sam spremao za Miami. Veoma smo bili zadovoljni komentarima koje smo dobili na ovo objedinjeno djelo slike i teksta - ispričao je slikar.

Naglasio je da su tada odlučili napraviti knjigu koja bi imala više slika Sarajeva praćenih poemama ili tekstovima, a u taj proces uključili su i nekoliko bosanskohercegovačkih pisaca.

Kazao je i to da ga je u početku zanimao samo vizualni dio zgrada koje je slikao, ali nije znao historijat tih objekata što je i bio jedan od razloga koji ih je ponukao da istražuju saznajući koliko historijskih činjenica je protkano kroz građevine Sarajeva.

Jedan od autora tekstova je i Guillermo Velasco koji je na promociji kazao da autori tekstova dolaze iz Sarajeva, Srbije i Španije, a od uputa su dobili samo da trebaju pisati o BiH ili Sarajevu te su neki pisali o životu u Sarajevu, ratu te sadašnjosti.

Napomenuo je da je čuo mnogo priča o tome kako život u Sarajevu nije lak, ali on odbija s tim da se složi jer je tu već godinu i pol i radi kao nastavnik španskog jezika, dodajući da je knjiga nastala iz ljubavi prema Sarajevu.

Uz ocjenu da se ne radi samo o običnoj knjizi jedan od autora priča Miguel Rodrigez Andreu kazao je da već 12 godina živi u Beogradu te mu je drago da je na ovaj način dao pečat svom boravku u zemljama Balkana, a u svojoj priči uporedio je glavne ulice nekoliko gradova na Balkanu.

Prvih nekoliko godina na Balkanu uočavao je različitosti među zemljama i narodima, ali onda je počeo da gleda šta je to što je slično te njegova priča i govori upravo o tome.

Knjiga donosi šest slika urađenih u tehnici ulja na platnu, a prateće tekstove napisali su Maja Vasiljević, Faruk Šehić, Nihad Hasanović, Guillermo Velasco, Vanessa Ruiz i Miguel Rodrigez Andreu. Tekstovi su napisani na španskom i bosanskom jeziku, a prevedeni su i na engleski i baskijski.

(Fena / Haris Ahbabović)