Konsultantica/producentica i liderka projekta 'Proširena Evropa' kaže da u okviru tog projekta u Norvešku dovode umjetnike iz države bivše Jugoslavije i drugih država (Poljska, Rusija, Bugarska, Litvanija), ali i umjetnike iz evropskih država koji žive i rade u Norveškoj. Cilj je norveškoj publici približiti kulturu tog dijela Evrope.

- Dosad su dolazili mnogi bh. umjetnici. Za nas je važna kulturna razmjena, pa je u februaru ove godine u Bosni i Hercegovini bila norveška umjetnica Elisabeth Kristensen koja je na planini Trebević izložila skulpturu od leda, u okviru Festivala 'Sarajevska zima' – kaže Kovač.

Na ovogodišnjem Festivalu 'Proširena Evropa', bh. kulturu predstavljala je izvođačica sevdalinki Hanka Paldum, skulptor Jasenko Đorđević i akademski slikar Džeko Hodžić.

- Time se stvara svojevrsni most među kulturama i afirmiraju kulture koje su manje poznate u toj sjevernoj državi. Na ovogodišnjem Festivalu Hanka Paldum održala je koncert na radost publike, minijaturne skulpture napravljene iz srca grafitne olovke Jasenka Đorđevića impresionirale su norvešku domaću publiku koja je morala koristiti povećalo/lupu da bi pogledala izložbu. Izložba Džeke Hodžića iz ciklusa 'Počitelj' bila je postavljena u biblioteci među knjigama, gdje se savršeno 'uklopila' - kazala je.

Refka Kovač u Norvešku je, kao i mnogi bh. građani, došla kao izbjeglica krajem 1992. godine, s dvoje djece. U izbjegličkom kampu proveli su određeno vrijeme. Nakon što im je 1994. odobren humanitarni boravak u Norveškoj i mogućnost smještaja u komune/općine, Kovač je odabrala općinu Drammen. Ubrzo je, s našim ljudima, oformila udruženje, krenula s humanitarnim akcijama, a pomažući drugima nesvjesno je pomagala i sebi.  

- Pomogla nam je Općina Drammen (prostor i kombi za prikupljanje humanitarne pomoći), radili smo tri mjeseca, sakupili dosta pomoći i proslijedili je za BiH. Nisam ni bila svjesna da sam pomažući drugima, pomogla i samoj sebi, osjećala sam se bolje i od koristi - priča ona.

Prisjeća se da su joj, poslije izvjesnog vremena, u Općini Drammen ponudili posao, gdje (uz kraći prekid) radi i sad u Sektoru za kulturu. Vodila je i lokalno udruženje, često istupala u medijima sa željom da se što više sazna o BiH. Redovno su organizirali kulturne manifestacije i prezentacije knjiga kako bh. pisaca iz dijaspore tako i pisaca koji žive u BiH.

- Nažalost, danas neki od njih nisu među živima, ali njihova djela zauvijek ostaju - naglasila je u informaciji dostavljenoj Feni putem Bhdinfodeska iz Birminghama.

Refka Kovač bila je aktivna i u Svjetskom savezu dijaspore BiH, a priznaje da joj sad najviše prija vrijeme provoditi sa dvije unučice koje joj pričinjavaju radost. Poručuje da joj je porodica na prvom mjestu. Ističe da je, osim profesionalnog angažmana i volonterskog rada u raznim organizacijama, uspjela da odgoji dvoje djece za koju kaže da su je podržavali u radu i uvijek bili najbolji u školi i na fakultetu. Danas su to magistri s izgrađenim karijerama i porodični ljudi.

(Fena / Haris Ahbabović)