Ova knjiga  kako je rekao autor ukazuje na značajna kršenja ljudskih prava koja su prisutna i nakon 25 godina od genocida koji se dogodio u Srebrenici.

 Najčešća kršenja ljudskih prava koja su još prisutna su između ostalog: pravo na glasanje, pravo na izbore, pravo na imovinska i druga pitanja ,pravo na obrazovanje kad je u pitanju bošnjačka  populacija  kojoj se ne dozvoljava pravo  na bosanki jezik…

 Cvrk ističe da ostanak i boravak ljudi u Srebrenci mora biti zasnovan na ekonomiji, te  između ostalog predlaže da se formiraju internacionalni fondovi.

-Vlasti moraju zahtijevati otvaranje internacionalnih fondova koji bi omogućili  razvojni status Srebrenice na području  entiteta Republika Srpsak. Kroz te fondove otvorile bi se mogućnosti ekonomskog razvija, prosperiteta što bi  bila  dobra osnova za međusobno razumijevanje, toleranciju i suživot-kazao je Cvrk.

  Mirko   Pejanović je istakao da je knjiga Mirsada Cvrka rezultat istrajnog sistematičnog  i višegodišnjeg rada .

Također  je naglasio da ima i pedagošku vrijednost te da će dobro doći srednjoškolcima , studentima  jer  ukazuje šta su ljudska prava u  teoriji a šta u praksi.

Pejanović je naglasio da je Srebrenica  planetarni primjer masovnih   kršenja ljudskih prava što je dovelo i do genocida .

-Ova knjiga nas čini uvjerljivijim , hrabrijim da istrajemo  na  ideji univerzalne  zaštite ljudskih prava primjereno Bosni i Hercegovini, Srebrenici  kao i na toleranciji, zajedničkom životu ravnopravnosti ljudi -naveo je Pejanović.

On je kazao da autor  prezentira i ideje šta je moguće učiniti za Srebrenicu.

 -To su ideje o specijalnom razvojnom statusu opštine Srebrenica zbog posljedica koje je imao genocid -rekao je Pejanović dodavši da Cvrk predlaže formiranja Međunarodnog fonda , Državnog fonda te fondova u Republici Srpskoj i Federaciji  BIH za razvoj Srebrenice , koji bi omogućili povratak,

 Suad Arnautović  je  istakao da je knjiga vrijedno politološko djelo. On je naveo da se autor koristio znanstvenim varijablama uzimajući u obzir etničku pripadnost, religiju, dob,  socijalno porijeklo, spol...

Cvrk je naveo je Arnautović  došao do rezultata da se ljudska prava krše neovisno od tih nezavisnih varijabli.

 -Kao osoba koja je preživjela strahote genocida on je ukazao na još  žive primjere kršenja ljudskih prava posebno Bošnjaka I naveo primjere koji su I danas aktuelni.

 Pouka ove knjiga smatra Arnautović je da se o genocidu u Srebrenici i kršenju ljudskih prava mora  govoriti.

 -Ne smijemo šutiti o tome šta se desilo u prošlosti i šta se sada dešava,a ovakva istraživanja  trebaju biti dio redovnog procesa edukacije-kazao je Arnautović.

(Fena)