Kulturne i religijske veze dvije države - Bosne i Hercegovine i Irana postoje, kako tvrdi autor, od prije dvije hiljade godina i čak i ranije.

- Istraživači, oslanjajući se na postojeće izvore, došli su do zaključka da je perzijski jezik za vrijeme osmanske vladavine i do sredine perioda vladavine Austro-Ugarske imao važnu ulogu u nastavnom planu mekteba i medresa. I posljednjih 70 godina se izučava na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kao dio Odsjeka za orijentalnu filologiju – naveo je Musić.

Predsjednik Akademije za perzijski jezik i književnost dr. Golamali Hedadadel je u predgovoru knjige naveo da se perzijski jezik može smatrati dinamičnim sistemom kulturne razmjene i kulturnog narativa, koji je imao ulogu u stvaranju i proizvodnji jedinstvenih vrednota u naučnoj, umjetničkoj, vjerskoj i drugim oblastima, a i danas je širom svijeta prisutan i utjecajan.

- Knjiga je rezultat truda za predstavljanje prisustva perzijskog jezika i njegove bogate književnosti u državi Bosni i Hercegovini, prilika za sve zaljubljenike u jezik Mevlane, Sa’dija, Hafiza i drugih velikana Irana, da budu upoznati s osnovama ovog pitkog jezika i njegovom utjecaju u Bosni – istakao je Hedadadel.

Objavljena knjiga "Historija bosanskohercegovačkih pjesnika koji su pjevali na perzijskom jeziku" rezultat je saradnje Kulturnog centra Iranske ambasade u BiH i Izdavačke kuće Arvan iz Irana, saopćeno je iz iranskog Kulturnog centra.

(Fena)