- Ad-hoc tijelo nije bilo nadležno da sprovodi istragu. Ono je vršilo kontrolu rada službenih osoba. Ono nije zaključilo da istraga nije vođena kako treba, već da je bilo propusta od određenih službenih osoba. U isto to vrijeme, neovisno od ad-hoc tijala ovo Tužilaštvo imalo predmet i da potvrđenu optužnicu u predmetu "Memić". Tad sam rekla da mi imamo predmet u radu u kojem se istražuje da li ima krivčne odgovornosti pojedinih službenih osoba. Mi taj predmet i sad radimo. Ad-hoc tijelo ovom Tužilaštvu ništa novo nije dostavilo. 90 posto toga što je navedeno u izvještaju, ima i u našem spisu - kazala je Burzić, piše Avaz.  

Ona je kazala da je na početku otvorena istraga za krivično djelo ubistva, ali da se kasnije utvrdilo da se radi o drugačijoj kvalifikaciji. 

- Istraga o ubistvu je otvorena na osnovu dva dokaza. Ta dva dokaza su nas vodila tim putem. Ono što se dešavalo toj istrazi, i sve ono što smo uočili prilikom rada rezultiralo je time da smo prekfalicirali krivično djelo. Tvrdim da bili smo zalutali u tu kvalifikaciju - navela je Burzić. 

Na pitanje zašto kasnije optuženi Romi nisu odmah saslušani, Burzić je kazala da su oni bili u bjekstvu i da se za njima tragalo tri mjeseca. On je navela da je tom prilikom došlo do curenja informacija ali ne iz Tužilaštva već iz MUP-a KS Ona je podsjetila da je nakon što je otac Dženan Memića, Muriz, iznio sumnje da se istraga vodi pogrešno odnosno da ima određenih nepravilnosti odmah obaviješteno Federalno tužilaštvo. 

- Oni su izvršili nadzor nad slučajem i poslali izvještaj. Po tome, svi postupci tužilaca u ovom slučaju bili su po normama. Postupanje je bilo efikasno i utvrđeno je da su sve informacije preispitane koje su došel - navela je Burzić. Prije toga, ona sve osvrnula na statistiku ovog Tužilaštva. - U maloljetničkom segmentu povećani su referati za 4 posto, korupcije za 70 posto, a privrednog kriminal za 29 posto - kazala je Burzić. 

Ona je kazala da je povećan broj istraga, ali da je važna struktura istraga i njihovo vremensko trajanje. 

- One istrage koje traju preko godinu dana nisu dobre istrage, jer su to istrage na kojima se nije predano radilo. Ako se radi više od šest mjeseci mora se iznijeti na kolegiju i razlozi šta je dovelo do toga. Uveliko smo podmladili istrage, a istraga preko jedne godine imamo jako malo, samo zato ukoliko ne možemo objektivno postupati u tom predmetu - rekla je Burzić. 

Glavna tužitelja Tužilaštva KS je istakla kako je riješen problem zastara. 

- U ovom tužilaštvu toga nema kao prije, ažurirali smo stanje, a razloga su dva, zbog realnih nemogućnosti ili subjektivnog razloga tužioca. Prošle godine tužioci su na ročištima proveli 4.710 sati i 5 minuta, a kada se preračuna to je 1390 sati ili za 19 posto više na glavnim pretresima nego 2015. godine kazala je ona te nastavila: 

- Jedan tužilac na radu provede 1.300 sati što govori koliki je to tužilački angažman. Broj održanih ročišta pred Kantonalnim sudom je veći za 230 posto. To je markantan podatak koliko smo povećali broj optuženja. Broj osuđujućih presuda je zavidan. Kada sam preračunala pravosnažno presuđene odluke dolazi se do podatka da smo izdejstvovali preko 100 godina zatvora. 

Ona se pohvalila i time da je ovo Tužilaštvo uradilo najviše na primjeni Zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine. 

- Neću biti skromna, zvanično od institucija koje vrše nadzor utvrdili da je Tužilaštvo KS radilo najviše na primjeni ovog zakona i uspjelo najviše blokirati imovine. Kriminal se ne isplati i niko ne može zadržati imovinu koja je stečena nelegalno. Ako dođe do osuđujuće presude sva imovina prelazi u vlasništvo i u budžet Federacije BiH- kazala je Burzić. 

Dalje je navela da je riješeno 64 posto više predmeta i 19 optužnica, što je tri puta više nego 2015. godine. -

 Izdejstvovali smo tri osuđujuće presude. Smatram da će ovo Tužilaštvo nastaviti raditi, s vrijednim i mladim ljudima, dalje - zaključila je ona, piše Avaz.

(Merima Druškić)