Dvije osobe su nakon ispitivanja u SIPA-i puštene na slobodu.

Osumnjičeni koji su predati u nadležnost Tužilaštva bit će zadržani 24 sata i u tom zakonskom roku će postupajuća tužiteljica donijeti odluku o daljim mjerama - kazala je glasnogovornica Tužilaštva KS Azra Bavčić. Uhapšeni se terete za organizovani kriminal u vezi sa krivičnim djelima prevara u privrednom poslovanju, pranje novca, prevara i zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Prvoosumnjičena u ovom predmetu je Smiljka Jusufranić, supruga preminulog Ibrahima Jusufranića, nekadašnjeg direktora GRAS-a i vlasnika Internacionalnog univerziteta u Travniku, prenosi Faktor.

Jutros je Tužilaštvu predat njen brat i nekadašnji Jusufranićev suoptuženik u predmetu "GRAS" Branislav Petrović, koji je novo ime i dosad se nije spominjao kao osumnjičeni u ovom slučaju. Pod istragom su i Zijad Blekić, direktor brokerske kuće Eurohaus, Hasan Ćelam, predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH, te Edin Muftić, nekadašnji direktor FIMA banke, i biznismen Edin Dizdar. Osim njih, u nadležnost Tužilaštva predati su i Jasmin Jusufranić, Muharem Hajrić, Armin Mulahusić, Daver Halilbegović, Alen Murguz i Naser Daca.

Smiljka Jusufranić, Edin Dizdar i Zijad Blekić se sumnjiče da su organizirali grupu, čiji članovi su postali ostali osumnjičeni, koji su imali svoje uloge u njenom funkcioniranju. Terete se da su kao organizovana kriminalna grupa, iskorištavanjem pozicija u više firmi, sklapali fiktivne ugovore, ugovore o pozajmicama i cesijama, a potom manipulisanjem na tržištu vrijednosnih papira, te višemilionskim transkacijama posredstvom FIMA banke, ostvarili nezakonitu imovinsku korist od oko 30 miliona KM.

Iz SIPA-e je rečeno da su pripadnici ove policijske agencije na računima osumnjičenih blokirali oko 5,7 miliona maraka.Blokirano je 19 računa na kojima se nalazi 1.988.900 KM i 1.884.007 eura. Također, tokom pretresa je pronađeno i privremeno oduzeto 744.800 eura, 89.400 КM, 10,800 HRK i 13,720 RSD.

Kako piše Žurnal, NLB grupacija Ljubljana je 2007. godine pokrenula proces izgradnje stambeno-poslovnog centra na lokalitetu „Marijin Dvor“ u Sarajevu. „Profin invest“  je trebao kao posrednik novcem NLB grupe kupiti oko 15 hiljada m2 zemljišta u Sarajevu za izgradnju objekata. Izabrano zemljište je u vlasništvu preduzeća “Unioninvest izgradnja objekata“ kojim je upravljao Ibrahim Jusufranić.

Izabrano zemljište je u vlasništvu preduzeća “Unioninvest izgradnja objekata“ kojim je upravljao  Ibrahim Jusufranić.  Daver Halilbegović, direktor i suosnivač društva “Profin Invest” Sarajevo i Armin Mulahusić, suosnivač i  predsjednik Nadzornog odbora  društva su obećali bez naknade prenijeti dijelove svojih uloga u društvu “Profin Invest” na „Žerjav“  Ljubljana (50%) i „Vranica  (25%), prema kojim navedena društva postaju vlasnici 50%, odnosno 25% udjela Društva.

Navedeni prenos udjela nikada nije upisan u Registar nadležnog Suda, ali je bio osnov za dobijanje kredita 2008. godine za kupovinu zemljišta visine 41 milion maraka.  

Potom, Halilbegović i Mulahusić sa Ibrahimom Jusufranićem kao direktorom firme „Unioninvest izgradnja objekata” zaključuju ugovor o kupovini 15 hiljada m2 zemljišta po cijeni od 31,6 miliona maraka. Naravno, riječ je o “naduvanoj” cijeni, koja je po procjeni vještaka bila upola manja - 15 miliona maraka. Za tu razliku obmanuli su banku koja je trebala postati vlasnik objekata.  

Uporedo je između Vranice, čiji je direktor bio Naser Daca, sačinjen fiktivni ugovor sa „Unioninvest izgradnja objekata“ vrijednosti 25 miliona koji nikada nije realizovan. Vranica je dala imovinu pod hipoteku, „Unioninvest izgradnja objekata“ koja pak daje pozajmicu od 17 miliona firmi “Vradis investicije” čiji je osnivač i vlasnik Muharem Bajrić, da kupi dionice „Unioninvest izgradnje objekata“. Prokurista u “Vradis investicije” bio je Edin Dizdar, tada predsjednik NO odbora Vranice.

Iznosom od 13,7 miliona izvršen je otkup dionica „Unioninvest izgradnje objekata“ po šest puta većoj cijeni od nominalne. 

Raspodjela plijena

Ibrahim Jusufranić je u toj transakciji omogućio sticanje protivpravne koristi za svog sina Jasmina u iznosu od 4 miliona maraka, potom je šuru Branislava Petrovića obezbijedio sa 970 hiljada maraka a bliski saradnici Hamdija i Husein Zvrk nagrađeni su sa 1,1 milion i 71 hiljadu maraka.  Zijad Blekić, u čijoj karijeri je i upravljanje NO Sarajevske berze, u tim transkacijama zaradio je 1,1 milion, jer su Jusufranić i Dizdar u ime „Vradis investicija“ sklopili fiktivni ugovor o kupovini Blekićevog zemljišta u Busovači, koje će godinama poslije Blekić prepisati na svoju kćerku!? Muharem Bajrić, koji se u dokumentima navodi kao osnivač i suvlasnik „Vradis investicija“, bio je Blekićev vozač!

Najkraće moguće rečeno, navedeni su novac iz kredita „ spiskali“, a sve pod plaštom kupovine, prodaje, preprodaje zemljišta i dionica fiktivnim ugovorima. U konačnici, Edin Dizdar, Ibrahim Jusufranić te Ramiz Bibić su u cilju izmirenja navodnih dugovanja „Vradis Investicija“ prema „Unioninvest izgradnji objekata“ izvršili spajanje ove dvije firme. Firma„Vradis investicije“ prestala je da postoji te je „nestalo“ dugovanje, a Dizdar i Bajrić su postali suvlasnici „Unioninvest izgradnje objekata“. Ono od čega navedeni najviše strepe, jeste da ih niko ne pita za prvi stečeni milion. Za one ostale postoje dokazi, no ne treba zanemariti činjenicu da bi se odrekli dobrog dijela te stečevine da ne završe u zatvoru, prenosi Žurnal.

U svakom slučaju, hapšenja Blekića i ostalih trebaju biti uvod u istragu sličnih pljački niza firmi, od Hidrogradnje do GP Bosne.


Kako funkcioniše ured za borbu protiv korupcije

Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo predstavio je rezultate rada u prethodnom periodu.

Na konferenciji za medije koja je organizirana povodom 9. decembra – Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, istaknuto je kako je Ured je u periodu od 2016. do 2020. godine zaprimio ukupno 1.011 prijava korupcije i drugih nepravilnosti. Od ukupnog broja zaprimljenih prijava osnovanost je utvrđena kod 812 prijava.

U Analizi antikorupcijskog okruženja u javnom sektoru Kantona Sarajevo koja je predstavljena navedeno je kako se najviše prijava odnosi se na neregularnosti u procesu zapošljavanja, a zatim najveći broj nepravilnosti je iz kategorije kršenja zakona i drugih propisa.



Ukoliko se posmatraju prijave po sektorima, najveći broj prijava odnosi se na sektor obrazovanja, koji je u nadležnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo (25%), zatim slijede Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture (10%), Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice (10%), Lokalna samouprava (10%) i Ministarstvo zdravstva (9%).



U Analizi je navedeno kako je u januaru 2019. godine, u jednoj sarajevskoj osnovnoj školi, nakon provedenog javnog konkursa, u školski odbor jedne osnovne škole u Sarajevu, kao predstavnik Ministarstva imenovano je lice koje je uz prijavu na javni konkurs predalo (upotrijebilo) inostranu diplomu o završenom pravnom fakultetu, za koju je naknadnim provjerama Ureda utvrđeno da nije vjerodostojna. Ujedno, navedeno lice obavlja funkciju direktora druge javne ustanove na području Sarajeva, gdje ostvaruje prava i izvršava obaveze iz radnog odnosa kroz dugi niz godina, također koristeći spornu diplomu.

Zbog postojanja indicija i osnova sumnje da je ta osoba u više navrata u pravnom prometu koristilo krivotvorenu ispravu (diplomu), na osnovu koje je nezakonito i na naročito drzak način steklo i još uvijek koristi određena prava iz radnog odnosa i druge pogodnosti, Ured je o navedenom obavijestio nadležno Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo.

U februaru 2020. godine, u jednom kantonalnom komunalnom preduzeću nakon provedene konkursne procedure, zaključeni su ugovori o radu sa dva kandidata (na određeno vrijeme u trajanju od godinu dana), iako isti nisu dostavili dokaze o ispunjavanju uslova u pogledu potrebne stručne spreme, čime im je omogućeno zapošljavanje i sticanje svih prava iz radnog odnosa, navodi se u Analizi.




Analize pokazuju da se najveći broj prijava, kada su prijave institucija u pitanju, odnosio na javnu ustanovu „Služba za zapošljavanje” Kantona Sarajevo, zatim na Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade te preduzeće KJKP „Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Sarajevo.

Od ukupnog broja okončanih prijava po kojima je postupala Kantonalna uprava za inspekcijske poslove (257), u 139 slučajeva nisu izrečene sankcije, u 33 slučaja izrečena je mjera upozorenja kao preventivna mjera, u 35 slučajeva izrečene su upravne mjere kao korektivne mjere, a u 50 slučajeva izrečena je novčana kazna kao represivna mjera.

Istaknuto je da je u periodu koji slijedi potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osmislio i uspostavio funkcionalan mehanizam zaštite prijavitelja, pa i mogućnost nagrađivanja onog koji prijavljuje, a sve sa ciljem unapređenja profesionalizma i efikasnosti u radu Ureda, a samim tim i očuvanja već stečenog povjerenja građana. Zakon o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo, stupio je na snagu 11.05.2019. godine. U toku 2020. godine Ured je zaprimio ukupno 1.163 prijave imovine nosioca javnih funkcija.