Teško da možemo spriječiti jednogodišnjaka da tokom šetnje ne pokupi nešto sa ulice ili da ne strpa u usta nešto što je našao u parku što svaku mamu dovodi do ludila. Opravdano ili ne?

Tokom sezone gripa i prehlade ili nekih drugih virusa veoma je važno djeci često prati ručice i brisati ih vlažnim antibakterijiskim maramicama ili gelovima i to je činjenica. Ali…

Stručnjaci se slažu sa tezom da je infekcija pojedinim bolestima legitiman razlog za brigu roditelja, ali isto tako većina njih se slaže da cjelokupno društvo poprilično pretjeruje kad je u pitanju zaštita djece od mikroba, piše CDM.

Evo šta kažu stručnjaci koliko čisto okruženje je potrebno vašem djetetu da bude zdravo.

Pravila higijene

Sigurno ste nekad čuli tezu kako izlaganje beba mikrobima može u budućnosti da djeluje kao zaštita od bolesti kao što su alergije i astma u kasnijem životu. Ovakav način mišljenja naziva se i „hipoteza higijene“ koje podržava mišljenje koje kaže da kad je dječija izloženost parazitima, bakterijama i virusima u ranijem životu ograničena, šanse za dobitak astme, alergija i autoimunih bolesti tokom kasnijeg života su veće.

Dokazano je da djeca koja su odrastala na farmi sa starijom braćom i sestrama i ona koja su od najranijeg doba išla u vrtić u postotku manje pate od alergija.

Baš kao što je bebinom mozgu potrebna stimulacija da bi se normalno razvijao isto tako je imunom sistemu potreban dodir sa svakodnevnim uglavnom bezopasnim mikrobima da bi jačao, naučio kako da se prilagođava i reguliše.

Naučnici su otkrili da su djeca koja su bila izložena životinjskom izmetu do druge godine imala više slučajeva proliva ali i puno manje upalnih stanja u organizmu u kasnijem dobu.

Upalni procesi su povezani sa nastankom mnogih ozbiljnih bolesti kao što su Alchajmerova bolest, dijabetes, srčana oboljenja,… Naučnici su odavno prestali da vjeruju da imunitet ima veze samo sa alergijama, autoimunim bolestima i astmom, i vjeruje se da je povezan sa upalama kao i sa degenerativnim bolestima i upravo iz tog razloga, izloženost mikrobima je veoma važna u ranijem životnom dobu.

Čišćenje bacila, dobro za zdravlje ili loša ideja?

Većina bacila koja vreba da se nastani u našem organizmu ne samo da je bezopasna nego već su s nama tokom milenijuma.

Pošto se ljudsko ponašanje tokom vjekova mijenjalo tako je popriličan broj bacila koji žive u crijevima nestao. Ti bacili obavljaju mnoge važne funkcije , ali su se zbog modernog načina života izmijenili ili nestali.

Kada previše čistimo i sterilišemo okruženje u kome se nalazi beba da bismo je zaštitili od bolesti mi na neki način smanjujemo šansu imunitetu da ojača na prirodan način i na taj način spriječavamo da djeca dođu u dodir sa prirodnim mikroorganizmima koji su ustvari dobri za njih.

Isto tako postoji šansa da se previše ode u potpuno drugom smjeru što takođe nije dobro, pa tako dosta ljudi koji vjeruju u „hipotezu zdravlja“ tvrde da su mikrobi iz prljavštine u potpunosti dobri za zdravlje. Stručnjaci se s tim ne slažu jer tvrde da su ti mikrobi potpuno nebitni jer su adaptirani da prežive u prljavštini, a ne u ljudskom organizmu.

Šta roditelji treba da urade?

Potrebno je da pazite svoju djecu, čuvate im zdravlje, ali i da pronađete ravnotežu, bez pretjerivanja.

Posavjetujte se sa ljekarom da li je potrebno baš svaki put da dijete pije antibiotike koji veoma loše utiču na dobre bakterije i ujedno na sposobnost jačanja imuniteta i njegove mogućnosti da se bori protiv bolesti.

Kad je riječ o izloženosti bebe mikrobima u okruženju ne morate baš toliko da pazite i sterilišete sve sa čime će dijete doći u dodir, piše CDM.

(Alen Avdić)