Govoreći na panelu o mobilnosti ljudi i roba u regionu Šarović je dodao da Bosna i Hercegovine i sa Hrvatskom i Srbijom ima dobre ekonomske odnose i obim razmjene u prosjeku 1,5 milijardi eura sa svakom od ove dvije zemlje, ali da su mogućnosti ekonomske saradnje veće i da je limitirajući faktor upravo neizgrađena infrastruktra.

- Rješenje su projekti koji bi se inicirali u svakoj od ovih zemalja i da zajedno radimo na njima. Barijere su prisutne u regiji i granica je ključno mjesto gdje se dešava najveći broj barijera. Postoji dio barijera koje su sistemske i na nevidljiv način ih uvode pojedine zemlje regiona - naveo je Šarović.

Ovakve barijere, po njegovim riječima, naviše uvode najveće zemlje regiona, a od sto barijera koje postoje, dvije trećine su uvele te veće zemlje. 

- Činjenica je da trebamo sjesti i dogovoriti se oko tih barijera, na koji način ih zajedno možemo riješiti. Uspostava standarda na granici za lakši protok, da uspostavimo sporazum o međusobnom priznavanju dokumenata na granici, primjera radi za prevoz hrane preko granice, da se priznaju laboratorijski nalazi kako bi taj prevoz bio lakši... - predložio je Šarović.

Naveo je da bi regionalni pristup na otklanjanju barijera pomogao da se unaprijedi svaka vrsta saradnje.

- Imamo odličnu platformu za takvo nešto, zbog CEFTA sporazuma sa zemljama koje nisu u EU, a sa onima koje jesu preko SSP-a. Bosna i Hercegovina je spremna da bude dio rješenja koje je dobro, ne samo za nas nego i za sve ostale zemlje regiona – istakao je Šarović.

Zdravko Počivalšek, ministar za gospodarski razvoj i tehnologiju Slovenije je kazao da je turizam najbrže rastuća privredna grana na svijetu, te da je svako 11. radno mjesto u svijetu u turizmu. U Sloveniji turizam čini 13 posto BDP-a i 45.000 radnih mjesta je u ovoj oblasti.

- Zemlje regiona imaju zajedničke promocijske aktivnosti na sajmovima u svijetu i to je jako dobro. Turizam može poboljšati saradnju i na političkom polju jer privrednici mogu pokazati političarima stvari na kojima mogu zajedno raditi. Regija ima velike mogućnosti da napravi zajedničke projekte i to je ono na čemu trebamo raditi – istakao je Počivalšek.

Kada je riječ o konkurentnosti, predstavnica Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore Daliborka Pejović je kazala da generalno smatra da je to problem zapadnog Balkana iz nekoliko razloga.

- Prvo, mi nismo prepoznali šta su naše šanse, barem ih još ne vidimo kao jedinstven proizvod. Drugo, svi se mučimo i trudimo da što prije stignemo do Brisela, ali se niko od nas previše ne trudi da stignemo jedni do drugih. Lično mislim da smo svi izabrali pogrešan put - da nas Evropska unija integriše u EU umjesto da se prvo sami integrišemo i da tu vrstu integracija kao kvalitet ponudimo njima, jer ćemo mnogo lakše, poznajući se jedni sa drugima, riješiti barijere i probleme, umjesto da nas na to upozoravaju iz EU – kazala je Pejović.

Ukazala je da je nužno napraviti iskorake u smislu dostupnosti regiona za turizam u smislu saobraćajne infrastrukture. Pejović je dodala da je Crna Gora napravila zamajac u smislu investicija, ali to postavlja i izazov da li će se investitori uspjeti zadržati na odgovarajući način.

Miljan Ždrale, predstavnik EBRD-a , istakao je potencijale agrobiznisa u regionu. Naveo je da je perspektiva za članstvo u EU odigrala ulogu stabilizatora u regionu.

Naglasio je da je prema mišljenju EBRD-a najveći problem nezaposlenost mladih koja u cijelom regionu prelazi više od 40 posto.

Zhivko Mukaetov iz Alkaloida koji je moderirao ovim panelom kazao je da su pojedinačna tržišta u regionu vrlo mala  i da se s tog aspekta treba raditi na konkuretnosti.

- Mislim da je upravo ključna poruka samita kako graditi te konkrentske prednosti, sinegriju i povezivanje da određene izazove koje imamo rješavamo naprije unutar država i da na taj način gradimo jednu dodatnu vrijednost koja bi nas učinila konkurentnijim i omogućila da se pozicioniramo mnogo šire – kazao je Mukaetov.

(Fena)